Kratki pregled povijesti knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu

Povijest Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu samo potvrđuje značenje Fakulteta u cjelokupnoj novijoj hrvatskoj kulturnoj povijesti.

Fakultet osnovan odlukom kraljice Marije Terezije kao Juridički fakultet unutar Kraljevske akademije znanosti 1776. godine nadovezao se neposredno na Političko-kameralni studij utemeljen već 1769. u Varaždinu, dok su ostala dva fakulteta (Teološki i Filozofski) unutar iste ustanove nastavak visokoškolske aktivnosti isusovačke Neoacademiae zagrabiensis utemeljene kraljevskim privilegijem 1669. Knjižnica Kraljevske akademije znanosti preuzela je dio knjižnog fonda isusovačke akademije ukinute 1773. u kojem je bila i manja količina knjiga iz kanonskog i rimskog prava te knjige iz ostavštine kanonika Baltazara Adama Krčelića (1715.-1778.), a brigu o njoj vodio je akademijin nastavnik povijesti. Zajednička knjižna zbirka je rasla polagano, pri čemu je znatno oštećena prikupljanjem knjiga organiziranim 1788/1789. u korist Sveučilišne knjižnice u Pešti.

Procjenjuje se da je knjižni fond narastao sa 2.800 svezaka 1789. na 15.000 svezaka 1836. Građa se nabavljala darovima, kupnjom i obveznim primjerkom na koji je dobila pravo 1816. (za izdanja Sveuč. tiskare u Pešti), 1832. (za izdanja tiskare Liceja u Cluju) te 1837. (za sve tiskare na području banske Hrvatske). Knjižnica nije imala nikakva sredstva za sustavno izgrađivanje zbirke. Katalozi su izrađivani više puta: između 1780. i 1796. godine, između 1819. i 1841. te između 1841. i 1846. (samo je posljednji sačuvan u cijelosti). Primjenjivale su se signature sastavljene od kombinacije slova te arapskih ili rimskih brojeva (npr. Cl.[Classis] 7.III.2.). Knjižnica je cijelo vrijeme bila smještena u istoj prostoriji Akademije (najzapadnija prostorija na I. katu zgrade na Katarinskom trgu) i samo privremeno bila otvorena javnosti 1818. te 1819-1822. Knjižničar je radio sam uz povremenu pomoć đaka.

Godine 1850. provedbom školske reforme dotadašnja Kraljevska akademija znanosti je reorganizirana na način da je Filozofski fakultet prebačen u gimnaziju kao njezin VII. i VIII. razred, dok je Juridički fakultet organiziran kao Kraljevska pravoslovna akademija bez prava promoviranja i ujedno bio jedina visokoškolska ustanova u kontinentalnoj Hrvatskoj između 1850. i 1874. Nova akademija preuzela je dotadašnju knjižnicu, čija je knjižna zbirka na kraju njezina postojanja dostigla 19.881 svezaka uz 1.973 duplikata. Građa se nabavljala kupnjom, darovima, zamjenom (prva zabilježena 1858.) i obveznim primjerkom, za koji je dobila pravo 1852. (za bansku Hrvatsku) i 1857. (za područje Vojne krajine).

Stalna sredstva za Knjižnicu pristizala su iz doprinosa Akademijinih slušača (uvedenog 1853.) i državne dotacije (uvedene 1856.). U ovom razdoblju izrađeni su listični katalog (1858.), te u obliku knjige inventarni (1860.), abecedni (1863.) i stručni katalog (1867.) čime je knjižnica bila primjereno opremljena suvremeno izrađenim katalozima. Upotrebljavale su se trodjelne signature sastavljene od oznake police, pretinca i pojedinačne knjige u pretincu. Knjižnica je prilikom preuređenja Akademijine zgrade preseljena 1857/58. u nove prostorije, pri čemu su osigurani posebni prostori za čitaonicu, knjižničara i skladište knjiga. Iste ak. godine Knjižnica je otvorena javnosti i postala jedina u pravom smislu riječi javna knjižnica u Zagrebu. I u ovom razdoblju knjižničar je radio sam, uz povremenu pomoć.

Prilikom utemeljenja modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine nastavnici Kraljevske pravoslovne akademije sudjeluju u imenovanju prvog nastavničkog zbora, sama Akademija postaje Pravo- i državoslovni fakultet, dok je Akademijina knjižnica pretvorena u Sveučilišnu knjižnicu. U razdoblju 1874.-1886. sve potrebe fakultetskih nastavnika i studenata podmirivala je Sveučilišna knjižnica. Godine 1882. Fakultet se preselio na današnju lokaciju u Donji Grad.

Ipak, potrebe unapređivanja nastave i znanstvenog rada potakle su 1886. organiziranje Seminara na Pravo- i državoslovnom fakultetu i izgradnju priručne knjižne zbirke, koja je prilikom reorganizacije Seminara i formalnog utemeljenja nove fakultetske knjižnice 1906. poslužila kao podloga njezinom razvoju. Brigu o Seminarskoj knjižnici vodio je nadstojnik izabran od nastavničkog zbora Fakulteta, ali knjižnica nije imala niti posebnih prostorija niti stručnog osoblja.

Tijekom Prvog svjetskog rata Knjižnica je kao i čitav Fakultet bila privremeno preseljena na Gornji grad. Procjenjuje se da je knjižna zbirka u razdoblju 1906.-1925. narasla sa 1.200 na 4.500 svezaka. Početkom 1920-tih počinje popisivanje knjižnog fonda i označavanje knjiga posebnim knjižničnim naljepnicama za signature. Knjige su se već tada počele signirati na način koji je zadržan do danas, dvodjelnom oznakom u kojoj rimski broj označava stručnu skupinu građe (npr. II - građansko pravo; III - kazneno pravo) a arapski broj označava pojedinačno izdanje knjige određenog naslova određenog autora. Naljepnice za signature lijepile su se prvo u gornjem lijevom kutu prednjih korica, da bi od početka 1960-tih bile lijepljene u gornjem desnom kutu stražnjih korica. Djelovanje prof. Stanka FRANKA (1883.-1953.) na čelu Knjižnice (1925.-1953. s prekidom 1943.-1945.) obilježeno je stvaranjem moderne knjižnice u pogledu kataloga (1926. imenski abecedni, stručni sistematski i inventarni mjesni; 1934. predmetni katalog), prostora (1928. Knjižnica smještena u današnje prostorije u istočnom krilu I. kata fakultetske zgrade; 1934. otvorena prva čitaonica za studente), stručnog osoblja (prve knjižničarke zaposlene 1933-1934; prvi pomoćni službenik zaposlen 1947. i prvi bibliotekar zaposlen 1948.) i organizacije građe (između 1925. i 1949 uz 17 starih izgrađeno 8 novih stručnih skupina građe). Stvaranju suvremene fizionomije doprinjeli su također i prof. Marijan HORVAT (1903.-1967.) kao nadstojnik (od 1959. predstojnik) Knjižnice 1953.-1967. te dr. Zlatko GAŠPAROVIĆ (1913.-1995.) kao prvi stručni upravitelj Knjižnice 1958.-1964.

Knjižni fond organiziran je u 26 stručnih skupina i on je porastao sa 4.500 svezaka knjiga 1925. na 172.000 svezaka knjiga i 39.000 svezaka časopisa 2002. godine. Građa se nabavljala i danas se nabavlja kupnjom, darovima (nastavnici Fakulteta i drugi pravnici, te domaće i međunarodne organizacije među kojima treba posebno istaknuti Ujedinjene narode) i zamjenom (od 1954. organizirana zamjena za fakultetski časopis Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu), pri čemu je udio pojedinog načina nabave ovisio o konkretnim okolnostima. Dio knjiga stečen je i prilikom integracija Fakulteta sa drugim ustanovama (Visoka upravna škola 1968; Viša upravna škola 1983; Viša škola za socijalne radnike 1984.). Knjižnica je sa svoje strane dio duplikata poklonila drugim ustanovama.

Danas u Knjižnici postoje odvojeni abecedni i stručni katalozi za knjige objavljene do 1944. i poslije 1944. ISBN standard za katalogizaciju knjiga primjenjuje se od 1984. godine; katalogizacija knjiga je računalna od 1990. godine, a u tijeku je unošenje cjelokupnog starijeg fonda u računalo. Katalogizacija članaka započela je 1952. i danas postoje odvojeni katalozi za članke objavljene 1952-1971. i objavljene poslije 1971.; od 1993. provodi se računalno. Osim konvencionalne građe (knjiga i časopisa) u novije vrijeme počela se nabavljati i nekonvencionalna (CD-ROM i baze podataka). Računalni katalog Knjižnice pretraživ je na adresi http://knjiznica.pravo.hr.

Iako prvenstveno namijenjena nastavnom osoblju i studentima Pravnog fakulteta u Zagrebu, Knjižnica je dostupna i osoblju te studentima ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstvenicima izvan Sveučilišta, ali koji građu mogu koristiti u čitaonici ili putem međuknjižnične posudbe (započela 1957.). S obzirom da je Knjižnica visokoškolska knjižnica zatvorenog tipa, knjige i ostala građa ne mogu se iznositi izvan njezinih prostorija.

Organizacijski Knjižnica obuhvaća Odjel knjiga i Odjel dokumentacije članaka na Trgu maršala Tita 14, Odjel časopisa na Trgu maršala Tita 3, te Knjižnicu Studijskog centra socijalnog rada u Nazorovoj 51. Studentske čitaonice postoje na Trgu maršala Tita 14, Trgu maršala Tita 3 i u Nazorovoj 51.


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana