Pravilnik o studiju
 

U ovaj tekst Pravilnika o studiju uključen je tekst Pravilnika o studiju koji je Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijelo na svojoj sjednici održanoj 26. veljače 2014. i tekst Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o studiju koji je Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijelo na svojoj sjednici održanoj 28. rujna 2016.


PRAVILNIK O STUDIJU


Članak 1.

(1) Pravilnikom o studiju (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se izvođenje različitih oblika nastave, način polaganja ispita i ispitni rokovi, izrada diplomskog i završnog rada, status studenata te druga pitanja.
(2) Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste u muškom rodu, odnose se jednako na osobe muškog i ženskog spola.


Članak 2.

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij, preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada, diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, diplomski sveučilišni studij socijalne politike te stručni studiji izvode se sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave.

Članak 3.

(1) Akademska godina traje od 1. listopada do 30. rujna.
(2) Zimski semestar u pravilu traje od 1. listopada do 28. veljače, a ljetni od 1. ožujka do 30. rujna.
(3) Nastava u zimskom semestru izvodi se, u pravilu, od 1. listopada do 31. siječnja, a u ljetnom semestru od 1. ožujka do 15. lipnja.

Članak 4.

(1) Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi, pravnih klinika, simuliranih suđenja, rada s mentorom, terenske ili stručne prakse i drugih oblika nastave, te pojedinačnih i skupnih konzultacija.
(2) Nastava za izvanredne studente izvodi se prema posebnom izvedbenom planu nastave.
(3) Nastavu izvode nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: Fakultet).
(4) Na temelju posebne odluke Fakultetskog vijeća izvođenje nastave može se povjeriti zaposlenicima Fakulteta u suradničkim zvanjima i nastavnicima koji nisu zaposlenici Fakulteta.
(5) Vanjski suradnici, posebice stručnjaci iz prakse, mogu sudjelovati u određenim oblicima nastave (seminari, vježbe, praktična nastava i slično) na temelju odluke Fakultetskog vijeća ili na temelju sporazuma koji je uz odobrenje Fakultetskog vijeća sklopio Fakultet s pravnom osobom u kojoj vanjski suradnici obavljaju svoj posao ili sa strukovnim udruženjem kojem pripadaju.

Članak 5.

(1) Studenti su dužni pohađati nastavu.
(2) Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrđuje da je student uredno pohađao nastavu.
(3) Student koji nije uredno pohađao nastavu ne može polagati ispit, odnosno seminarski kolokvij. Zabrana polaganja ispita, odnosno seminarskog kolokvija, bilježi se u elektroničkom obliku u ISVU sustavu.
 
OBLICI NASTAVE


1. Predavanja

Članak 6.

Studenti se na predavanjima upoznaju sa sadržajem nastavnih predmeta studijskog programa, teorijskim spoznajama, praktičnim rješenjima hrvatskog pravnog, upravnog i političkog sustava, te sustava socijalnog rada i socijalne politike, kao i s usporednim europskim i drugim sustavima.

Članak 6.a

Nastavnik nije obvezan održati predavanje za manje od pet studenata.

2. Seminari


Članak 7.

(1) Rad u seminarima obavlja se radi šireg i dubljeg upoznavanja studenata s materijom nastavnih predmeta, a na seminarima sveučilišnih studija i radi uvođenja u znanstveni rad.
(2) Studenti su dužni upisivati se na seminare u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.
(3) Studenti mogu sudjelovati i u radu drugih seminara odgovarajuće godine studija, ako uvjeti izvođenja tog seminara to dopuštaju. ECTS bodovi ostvareni pohađanjem dodatnih seminara evidentiraju se samo u dopunskoj ispravi o studiju.
(4) Na početku akademske godine odnosno semestra dekan će utvrditi broj seminarskih grupa i studenata u grupama (u pravilu ne više od 30 studenata), uzimajući u obzir broj nastavnika i suradnika na pojedinoj katedri.

Članak 8.

Nastavnici obveznih predmeta dužni su prije početka akademske godine objaviti plan rada u seminaru iz pojedinih predmeta.

Članak 9.

(1) Student je u okviru seminara dužan izraditi seminarski rad koji mora biti pozitivno ocijenjen i/ili položiti kolokvij najkasnije do kraja onog semestra u kojem završava rad u seminaru.
(2) Tijekom studijske godine student sveučilišnog studija u okviru upisanih seminara predviđenih studijskim programom i izvedbenim planom nastave mora imati barem jedan pozitivno ocijenjen seminarski rad. Pozitivno ocijenjen seminarski rad uvjet je za pozitivnu ocjenu barem jednog seminara, koja se upisuje u indeks studenta.
(3) Uspjeh na seminaru ocjenjuje se ocjenom izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Članak 10.

(1) Student prijavljuje seminar elektroničkim putem koristeći odgovarajući programski modul.
(2) Studentu se u indeks stavlja zabilješka o seminaru iz predmeta koji je izabrao, odnosno u koji je raspoređen, ali uzimajući u obzir da može upisati seminar samo iz onog predmeta koji je upisao u tekućoj akademskoj godini.
(3) Rang lista uspješnosti studenata utvrđuje se na temelju redovitosti upisa godina, stečenih ECTS bodova i ocjena ostvarenih tijekom studija.
(4) Rang-lista uspješnosti studenata utvrđuje se na temelju broja položenih ispita i ocjena ostvarenih tijekom studija.
(5) Studenti koji u predviđenom roku i na predviđeni način nisu odabrali seminar koji žele pohađati rasporedit će se na seminare iz onih predmeta za koje broj raspoloživih mjesta premašuje broj prijava.
(6) Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrđuje da je student uredno sudjelovao u radu seminara.
(7) Prolazne ocjene o uspjehu na seminaru upisuju se u indeks.
(8) Student koji nije ispunio svoje seminarske obveze, sljedeće je akademske godine obvezan upisati seminar prethodne akademske godine. Nastava iz upisanog seminara mora se odvijati u onom semestru u kojem se odvijala i nastava iz neuspješno pohađanog seminara.


Članak 11.

(1) Smatra se da je student uredno sudjelovao u radu seminara ako je bio nazočan na najmanje tri četvrtine održanih sati rada seminara.
(2) Dekan na prijedlog nastavnika odlučuje o vremenu i načinu naknadnog izvršenja obveze iz stavka 1. ovoga članka.


3. Vježbe

Članak 12.

(1) Vježbe se izvode radi stjecanja praktičnih znanja i vještina.
(2) Vježbe se izvode u skladu s izvedbenim planom nastave.
(3) Vježbe se mogu održavati i izvan Fakulteta u skladu sa sporazumima koje Fakultet sklopi s drugim institucijama.
(4) Rad na vježbama odvija se prema uputama i pod nadzorom predmetnog nastavnika.


Članak 13.

(1) Vježbe se upisuju u indeks ako su, sukladno studijskom programu, predviđene kao zaseban kolegij kojem se pripisuje određen broj ECTS bodova.
(2) Na upis vježbi na odgovarajući se način primjenjuju pravila članka 10. stavaka 1.- 4. ovoga Pravilnika.
(3) Potpisom na kraju semestra u kojem završavaju vježbe, nastavnik potvrđuje da je student uredno sudjelovao u radu na vježbama.
(4) Student mora biti nazočan na najmanje tri četvrtine održanih sati vježbi te izvršiti obveze utvrđene za upisane vježbe, što nastavnik evidentira u indeks.
(5) Ako student ne izvrši obveze utvrđene za upisane vježbe na odgovarajući se način primjenjuje pravilo iz članka 11.  ovoga Pravilnika.
(6) Student prijavljuje vježbe elektroničkim putem koristeći odgovarajući programski modul.


4. Praktična nastava

Članak 14.

(1) Studenti pravnog studija upisuje po izboru jedan od oblika praktične nastave: praktične vježbe, pravnu kliniku ili simulirano suđenje (moot courts) u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.
(2) Studenti studija socijalnog rada obavljaju kao praktični dio nastave terensku nastavu u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.


(3) Studenti stručnog studija javne uprave obavljaju stručnu praksu u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.

4.a. Praktične vježbe

Članak 15.

(1) Praktične vježbe praktični su dio nastave koji studenti, po upisu prakse, prema izvedbenom planu, obavljaju u jednoj od ustanova, društava ili ureda vanjskih dionika s kojima Fakultet ima sklopljen sporazum. Broj studenata koji će obavljati praktične vježbe u pojedinoj ustanovi, društvu ili uredu te drugi uvjeti obavljanja prakse utvrđuju se sporazumom između Fakulteta i vanjskih dionika.
(2) U opravdanim slučajevima, dekan na prijedlog studenta, odobrava obavljanje praktičnih vježbi i u tijelima, odnosno pravnim osobama s kojima Fakultet nema sklopljen sporazum.
(3) Obavljene praktične vježbe evidentiraju se u indeks studentu na temelju ispunjenog dnevnika rada i obrasca koji su ovjereni u ustanovi u kojoj su obavljali praksu.

4.b. Pravna klinika


Članak 16.

(1) Pravna klinika je oblik nastave tijekom kojeg studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć u konkretnim pitanjima iz pravne prakse pod stručnim nadzorom nastavnika i suradnika.
(2) U pravnoj klinici mogu se u okviru cilja i programa pravne klinike pružati svi zakonom dopušteni oblici pravne pomoći, a osobito davati opće pravne informacije, pružati pravni savjeti i izrađivati pismena. Studenti nisu ovlašteni neposredno zastupati stranke pred sudom, ali mogu pratiti sudske rasprave i u okviru rada pravne klinike pomagati osobama ovlaštenima za zastupanje pred sudom.
(3) Pravnoj klinici mogu se kao korisnici obratiti osobe koje su ovlaštene koristiti besplatnu pravnu pomoć prema odredbama posebnih propisa. Pravna klinika pružit će pomoć ovlaštenoj osobi ako je to u skladu s ciljem i programom pravne klinike. Pravnoj klinici samo se iznimno mogu obratiti i osobe koje ne zadovoljavaju uvjete iz posebnih propisa. Tim će se osobama pružiti pomoć ako je pitanje zbog kojeg se klinici obraćaju od interesa za rad klinike i rad sa studentima.
(4) Pravna klinika radi u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.

Članak 17.

(1) Radom pravne klinike rukovodi nastavnik ili druga kvalificirana osoba koju ovlasti Fakultet.
(2) Pravna klinika u pravilu djeluje pri Fakultetu. Pravna klinika može na temelju sporazuma s organizacijama, ustanovama i osobama ovlaštenima za pružanje besplatne pravne pomoći svoj rad izvoditi i izvan Fakulteta.
(3) Rad pravne klinike financira se iz sredstava Fakulteta, sredstava koje klinika  ostvari  na temelju mjerodavnog zakona i drugih izvora.
(4) Unutrašnja organizacija i status pravne klinike uređuju se općim aktom kojeg na prijedlog voditelja pravne klinike donosi Fakultetsko vijeće.

Članak 18.

(1) Rad u pravnoj klinici upisuje se u indeks.
(2) Voditelj pravne klinike prvim potpisom na početku semestra potvrđuje da se student prijavio za rad u pravnoj klinici. Na temelju evidencije rada u pravnoj klinici, voditelj klinike na kraju semestra potvrđuje da je student uspješno sudjelovao u radu pravne klinike.
(3) Uspješan rad u pravnoj klinici vrednuje se u skladu sa studijskim programom.
(4) Rad u Pravnoj klinici duže od jednog semestra evidentira se samo u dopunskoj ispravi o studiju.


4.c. Simulirana suđenja (moot courts)

Članak 19.

(1) Simulirano suđenje sastoji se od sudjelovanja studenata u analizi i obradi hipotetičkog slučaja te u simuliranu provođenju sudskog postupka tijekom kojeg studenti preuzimaju različite procesne uloge, u pravilu nastupajući u ime jedne od stranaka postupka.
(2) Simulirano suđenje može imati oblik natjecanja koje organizira i provodi Fakultet ili neka druga domaća ili inozemna visokoškolska ustanova ili profesionalna organizacija.

Članak 20.

(1) Fakultetsko vijeće može, na prijedlog nastavnika, unaprijed utvrditi listu simuliranih suđenja koja se priznaju kao oblik nastave.
(2) Fakultetsko vijeće može, na prijedlog studenta koji je sudjelovao u simuliranu suđenju koje nije uvršteno na listu iz stavka 1. ovoga članka i uz preporuku nastavnika, odlučiti da mu se sudjelovanje u takvu suđenju prizna kao oblik nastave.
(3) Odlučujući o prijedlozima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Fakultetsko vijeće uzima u obzir prirodu hipotetičkog slučaja i simulirana suđenja, uloženi trud studenta, doprinos simulirana suđenja razvoju znanja i vještina relevantnih za studij, uspjeh na natjecanju i druge relevantne okolnosti.
(4) Simulirano suđenje upisuje se u indeks i vrednuje sukladno studijskom programu.


4.d. Terenska praksa

Članak 21.

(1) Terenska praksa studente socijalnog rada uvodi u praktičan rad iz pojedinih područja socijalnog rada i socijalne politike, a izvodi se u okviru pojedinih predmeta sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
(2) Terenska praksa izvodi se izvan Fakulteta, u za to predviđenim ustanovama i udrugama.
(3) Rad na terenskoj praksi odvija se prema uputama predmetnog nastavnika i ovlaštenog mentora.
(4) Terenska praksa upisuje se u indeks. Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrđuje da je student izvršio sve obveze predviđene izvedbenim planom nastave.


4.e. Stručna praksa


Članak 22.

(1) Stručna praksa namijenjena je upoznavanju studenata stručnog studija javne uprave s funkcioniranjem, načinom upravljanja, rada i postupanja, ustrojstvom i drugim pitanjima važnima za organizacije javne uprave.
(2) Stručna praksa izvodi se u tijelima državne uprave, upravnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima u kojima je moguće zapošljavanje stručnih prvostupnika javne uprave.
(3) Student je dužan voditi dnevnik stručne prakse i izraditi završni pisani izvještaj te oba dokumenta predati nastavniku-voditelju stručne prakse.
(4) Stručna praksa upisuje se u indeks. Potpisom na kraju semestra nastavnik-voditelj stručne prakse potvrđuje da  je student  izvršio sve obveze u vezi sa stručnom praksom koje su predviđene izvedbenim planom nastave.


5. Rad s mentorom

Članak 23.

(1) Student integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog pravnog studija upisuje predmet „Napredni seminar i izrada diplomskog rada“ radi upoznavanja s materijom pojedinih cjelina (capita selecta) nastavnih predmeta na višoj razini, provođenja samostalnog znanstvenog rada te izrade i obrane diplomskog rada.
(2) Nastavnik kojeg student izabere pri upisu predmeta iz st. 1. ovoga članka ujedno je i mentor diplomskoga rada. Pojedini nastavnik može biti mentorom najviše desetoro studenata u jednoj akademskoj godini.
(3) Na odabir mentora, na odgovarajući način primjenjuje se članak 10. stavak 2. i stavak 3. ovog Pravilnika.
(4) Nastava iz predmeta „Napredni seminar i izrada diplomskog rada“ odvija se u obliku seminara, pojedinačne ili skupne konzultativne nastave.

6. Konzultacije

Članak 24.

(1) Svrha je konzultacija da se studentima omogući razjašnjavanje pojedinih dijelova studijskoga gradiva.
(2) Konzultacije obavljaju nastavnici i suradnici.
(3) Broj sati konzultacija tjedno određuje Fakultetsko vijeće.
(4) Vrijeme održavanja konzultacija utvrđuje se izvedbenim planom nastave. Odstupanja od utvrđenih termina potrebno je na odgovarajući način unaprijed objaviti.


ISPITI

Članak 25.

(1) Znanje studenata može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.
(2) Ispiti se polažu iz svih nastavnih predmeta koje je student upisao, prema utvrđenom studijskom programu.
(3) Student sveučilišnih studija iz čl. 2. ovoga Pravilnika može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad ostvari 50 ECTS bodova iz prethodne studijske godine sukladno studijskom programu, a preostale ECTS bodove treba  ostvariti  tijekom tekuće studijske godine.
(4) Student stručnih studija može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad je ostvario 60 ECTS bodova prethodne studijske godine.

Članak 26.

(1) Student može pristupiti polaganju ispita iz određenog nastavnog predmeta ako je odslušao predavanja i u propisanom roku te na propisani način podnio prijavu za polaganje ispita.
(2) Student koji redovito ispunjava svoje studijske obveze, a tijekom studija je na  ispitima postigao prosjek ocjena najmanje 3,5, ima pravo polagati ispite iz upisanih predmeta prije završetka nastave. Student gubi pravo na prijevremeno polaganje ispita iz onog predmeta iz kojeg bude ocijenjen negativnom ocjenom.

 

Članak 27.

(1) Ispiti se polažu usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom odnosno prezentacijom praktičnoga rada.
(2) O načinu polaganja ispita odlučuje Fakultetsko vijeće na prijedlog katedre.
(3) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, pisani dio ispita polaže se prije usmenog, a usmeni ispit mora se, osim u posebno opravdanim slučajevima, održati u roku od najviše pet radnih dana od održavanja pisanog ispita.
(4) Student ne može pristupiti usmenom dijelu ispita ako nije zadovoljio na pisanom dijelu ispita.
(5) Pisani i usmeni dio ispita čine cjelinu i ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom.

Članak 28.

(1) Ispiti se održavaju u redovitim i izvanrednim ispitnim rokovima.
(2) Redoviti su ispitni rokovi sljedeći:
zimski ispitni rok, od 1. do 28. veljače
ljetni ispitni rok, od 10. lipnja do 15. srpnja
jesenski ispitni rok, od 1. do 30. rujna.
(3) U redovitim ispitnim rokovima student ima pravo ponovno pristupiti ispitu, ali između dvaju polaganja ispita mora proteći najmanje dva tjedna.
(4) O utvrđivanju izvanrednih ispitnih rokova i načinu njihova provođenja odlučuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana. Dekan svoj prijedlog izrađuje uz pribavljeno mišljenje studentskih predstavnika.

Članak 29.

(1) Student prijavljuje ispit u skladu s godišnjim rasporedom ispita koji utvrđuje Fakultetsko vijeće.
(2) Student prijavljuje ispit elektroničkim putem koristeći odgovarajući programski modul.
(3) Prilikom prijave polaganja ispita student je dužan pridržavati se redoslijeda polaganja ispita, određen u članku 25. stavku 3. i 4. ovoga Pravilnika.
(4) Student ima pravo odjaviti ispit u skladu s godišnjim rasporedom ispita.
(5) Student odjavljuje ispit preko računala koristeći odgovarajući programski modul.
(6) Ako student nije pristupio polaganju ispita, a nije odjavio ispit sukladno stavku 4. i 5. ovoga članka, prijavljeni mu se ispit uračunava u ukupan broj mogućih izlazaka na ispit iz istog nastavnog predmeta, sukladno članku 35. ovoga Pravilnika, osim u osobito opravdanim slučajevima, o čemu odlučuje dekan na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.

Članak 30.

Vrijeme i mjesto polaganja ispita određuje nastavnik pred kojim se ispit polaže.

Članak 31.

(1) Ispit se, u pravilu, polaže pred nastavnikom koji na Fakultetu predaje nastavni predmet iz kojega se ispit polaže.
(2) Ispit se može polagati i pred zaposlenikom Fakulteta u suradničkom zvanju kojem je odlukom Fakultetskog vijeća dana ovlast izvođenja nastave (venia docendi), te dodatna ovlast provođenja ispita (venia examinandi).
(3) Ispit se polaže na temelju literature predviđene izvedbenim planom nastavnog predmeta.
(4) Ako je izvedbenim planom za određenu akademsku godinu utvrđena nova ispitna literatura, ispit se prema toj literaturi polaže nakon završetka predavanja gradiva koje je obrađeno u toj literaturi.

Članak 32.

(1) Ako se ispiti zbog spriječenosti ili odsutnosti nastavnika ne bi mogli na vrijeme obaviti, dekan ili predstojnik katedre može odrediti da se ispiti iz određenog nastavnog predmeta u određenom roku polažu pred nekim drugim nastavnikom Fakulteta, odnosno osobom koja je izabrana u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje.
(2) Student kojega je određeni nastavnik na usmenom ispitu negativno ocijenio ima pravo sljedeći put polagati ispit pred drugim nastavnikom iste katedre ako na katedri ima dva ili više nastavnika ovlaštenih za izvođenje nastave i održavanje ispita.

Članak 33.

(1) Usmeni ispiti su javni.
(2) Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad s pisanog dijela ispita prije  održavanja usmenog dijela ispita.

Članak 34.

(1) O ispitima se vodi ispitni zapisnik za svaki nastavni predmet zasebno. Za jedan nastavni predmet vodi se samo jedan ispitni zapisnik.
(2) U ispitni zapisnik unose se podaci o studentu, nastavnom predmetu iz kojeg se polaže ispit, uspjehu pristupnika na ispitu i o drugim okolnostima koje su važne za polaganje ispita.
(3) Prolazna ocjena o uspjehu studenta na ispitu unosi se u indeks studenta.
(4) Ako se podaci o uspjehu studenta na ispitu uneseni u ispitni zapisnik ne podudaraju s podacima u indeksu, mjerodavna je, dok se ne dokaže suprotno, ocjena koju je ispitivač unio u ispitni zapisnik i ovjerio svojim potpisom.

Članak 35.

(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).
(2) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna i upisuje se samo u ispitni zapisnik.
(3) Ocjenu nedovoljan (1) dobiva i student koji odustane tijekom ispita. Iznimno, u slučaju kad student koji položi pisani dio ispita, a iz osobito opravdanih razloga ne uspije izaći na usmeni dio ispita, dekan može odlučiti drugačije na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.

Članak 36.

(1) Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu, može u roku 24 sata nakon priopćenja ocjene podnijeti zahtjev za ponavljanje ispita pred povjerenstvom. Zahtjev se podnosi dekanu.
(2) Ako utvrdi da je zahtjev pravodoban, dekan imenuje predsjednika i dva člana povjerenstva pred kojim će se ispit ponoviti. Ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednikom povjerenstva.
(3) Dekan određuje vrijeme ponavljanja ispita, a ispit se mora ponoviti u roku tri radna dana od podnošenja zahtjeva studenta.
(4) Pisani dio ispita neće se ponoviti, nego će povjerenstvo ponovno ocijeniti pisani rad studenta.
(5) Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.
(6) Odluka povjerenstva o uspjehu na ispitu je konačna.

Članak 37.

(1) Ispit iz istog nastavnog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred nastavničkim povjerenstvom.
(2) Nastavnička povjerenstva pred kojima se ispit polaže četvrti put imenuje dekan iz reda nastavnika.
(3) Nastavničko povjerenstvo sastoji se od predsjednika i dvaju članova. Predsjednik se u pravilu imenuje iz reda nastavnika koji predaju nastavni predmet koji se ispituje.
(4) Nastavničko povjerenstvo odlučuje većinom glasova.
(5) Odluka nastavničkog povjerenstva je konačna.

 

Članak 38.

(1) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, a student osmi put polaže ispit iz istog nastavnog predmeta, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika i student ima pravo pristupiti usmenom ispitu bez obzira na uspjeh na pisanom dijelu ispita.
(2) Ako ni osmi put ne položi ispit, student gubi pravo studiranja na upisanom studiju.

Članak 39.

(1) Student je dužan polagati ispit iz nastavnog predmeta koji je upisao.
(2) Podatak o položenom ispitu iz neobvezatnog nastavnog predmeta unosi se u indeks studenta i u ispravu koja se izdaje uz diplomu o završenom studiju.

Članak 40.

Student koji ne položi ispit iz nastavnog predmeta u akademskoj godini u kojoj je upisao taj predmet, dužan ga je polagati prema izvedbenom planu nastavnog predmeta važećem za akademsku godinu u kojoj polaže ispit.


ZAVRŠETAK STUDIJA

Članak 41.

(1) Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada.
(2) Preddiplomski sveučilišni studij iz socijalnog rada završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada.
(3) Diplomski sveučilišni studij iz socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij iz socijalne politike završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada.
(4) Preddiplomski stručni studij javne uprave i preddiplomski stručni porezni studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada.
(5) Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada.
(6) Obrani diplomskog odnosno završnog rada student može pristupiti nakon što položi sve propisane ispite i dovrši ostale studijske obveze.
(7) Ako student obrani diplomski odnosno završni rad prije nego što je položio sve propisane ispite i izvršio druge studijske obveze, dekan će poništiti odluku o obrani diplomskog odnosno završnog rada.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka student je dužan prijaviti i izraditi novi diplomski odnosno završni rad.
(9) Diplomski odnosno završni rad može se pisati iz obveznih predmeta ili predmeta modula, odnosno smjera.
(10) Završni rad na preddiplomskom sveučilišnom studiju iz socijalnog rada te diplomski rad na diplomskom sveučilišnom studiju iz socijalnog rada i diplomskom sveučilišnom studiju iz socijalne politike može se pisati iz upisanih predmeta koji se izvode na Studijskom centru socijalnog rada.
(11) Završne  i  diplomske  radove  Fakultet  će  objaviti  te  kopirati  na  javnoj  internetskoj  bazi Nacionalne i sveučilišne knjižnice sukladno posebnim propisima.

 

Članak 42.

(1) Studentu koji je tijekom studija izradio pisani rad koji prema svom sadržaju i opsegu odgovara diplomskom radu, Fakultetsko vijeće na prijedlog katedre može taj rad priznati kao diplomski rad. Student je dužan uz zahtjev za priznavanje pisanog rada kao diplomskog priložiti prijedlog predmetnog nastavnika te primjerak pisanog rada.
(2) Studentu koji je tijekom studija izradio pisani rad koji prema svom sadržaju i opsegu odgovara završnom radu, predstojnik katedre na prijedlog predmetnog nastavnika može taj rad priznati kao završni rad. Student je dužan uz zahtjev za priznavanje pisanog rada kao završnog priložiti prijedlog predmetnog nastavnika te primjerak pisanog rada.

Članak 43.

(1) Mentor u postupku izrade diplomskog odnosno završnog rada mora biti nastavnik Fakulteta ili zaposlenik u suradničkom zvanju iz čl. 31. st. 2. ovoga Pravilnika ili nositelj predmeta.
(2) Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog odnosno završnog rada ima tri člana a predsjedava mu mentor studenta.
(3) Rok za usmenu obranu diplomskog ili završnog rada utvrđuje predsjednik povjerenstva. Rok ne može biti dulji od 30 dana od dana kad je rad dostavljen povjerenstvu.
(4) Pisani diplomski ili pisani završni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom većine članova povjerenstva. Ako je pisani rad ili usmena obrana diplomskog odnosno završnog rada ocijenjena negativno, student je dužan izraditi novi diplomski odnosno završni rad.


STUDENTI

Članak 44.

(1) Status studenta stječe se upisom na Fakultet.
(2) Student može biti redovit ili izvanredan.
(3) Redoviti student studira prema studijskom programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu.
(4) Izvanredni student studira isti studijski program kao i redoviti, ali prema posebnom izvedbenom planu.

 

Članak 45.

(1) Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog visokog učilišta koji upisuje dijelove studijskog programa na Fakultetu sukladno posebnom ugovoru s visokim učilištem o priznavanju ECTS bodova. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu.
(2) Prava i obveze gosta studenta, način podmirivanja troškova njegova studija, mogućnost nastavka studija na visokom učilištu i druga pitanja vezana uz status gosta studenta, uređuju se ugovorom s drugim visokim učilištem.

Članak 46.

(1) Akademsku godinu student započinje upisom.
(2) Početni i završni dan upisa utvrđuje Fakultetsko vijeće.
(3) Vrijeme upisa objavljuje se na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Fakulteta.
(4) Prilikom prvog upisa studentu se izdaje studentska isprava. Studentskom se ispravom dokazuje status studenta.

Članak 47.

(1) Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija iz ovog stavka ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.
(2) Student koji studira dulje od roka iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti studij kao izvanredan student.

Članak 48.

(1) Redoviti student upisuje višu godinu studija bez plaćanja participacije sve dok redovito ostvaruje uvjete za upis više godine studija te ako u vrijeme upisa u višu godinu studija prosjek njegovih ocjena iz ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po ECTS bodu.
(2) Redoviti student koji prima stalnu novčanu pomoć upisuje više godinu studija bez plaćanja participacije sve dok redovito ostvaruje uvjete za upis više godine studija bez obzira na prosjek ocjena.
(3) Redoviti student koji ne ostvaruje uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka sudjeluje u pokriću troškova studija plaćanjem participacije u školarini.
(4) Iznos participacije u školarini za akademsku godinu utvrđuje Fakultetsko vijeće odlukom. Iznos participacije u školarini određuje se na osnovi vrijednosti jednog ECTS boda.
(5) Redoviti student koji je izgubio pravo na studij u statusu redovitog studenta, može nastaviti studij kao izvanredni student.

Članak 49.

Izvanredni student ima pravo upisati višu godinu studija kao redovni student ako redovito upisuje višu godinu studija te ako u vrijeme upisa u višu godinu studija prosjek njegovih ocjena iz ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po ECTS bodu.

Članak 50.

(1) Na zahtjev studenta njegove obveze miruju za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće studentice i do godine dana starosti djeteta.
(2) U slučaju spriječenosti u ispunjavanju studentskih obveza zbog teže bolesti koja je trajala duže od tri mjeseca i ako je ta bolest takve prirode da je studenta onemogućavala u izvršavanju njegovih studentskih obveza, može mu se odobriti mirovanje studentskih obveza.
(3) U drugim osobito opravdanim slučajevima na zahtjev studenta dekan može odobriti mirovanje obveza.
(4) Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanje studija.
(5) Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete.
(6) Ako je za vrijeme mirovanja obveza došlo do promjene u studijskom programu i izvedbenom planu nastave, student može nastaviti studij prema važećem studijskom programu i izvedbenom planu nastave.

Članak 51.

(1) Student može nastaviti prekinuti studij prema upisanom studijskom programu i izvedbenom planu nastave samo ako od zadnjeg položenog ispita nije proteklo više od dvije godine.
(2) Ako je od zadnjeg položenog ispita proteklo više od dvije godine, student može nastaviti studij prema važećem studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
(3) Student ne može nastaviti prekinuti studij, ako prije prekida studija nije položio nijedan ispit.

Članak 52.

(1) Status studenta prestaje:
1. završetkom studija,
2. ispisom sa studija, s danom izdavanja ispisnice,
3. kad student ne upiše sljedeću ili istu akademsku godinu,
4. kad student u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova,
5. kad redovitom studentu istekne dvostruko vrijeme od vremena propisanog trajanja studija,
6. ako student ni osmi put ne položi ispit iz istog nastavnog predmeta,
7. isključenjem studenta na temelju stegovne odluke, s danom kad rješenje o isključenju postane pravomoćno, i
8. u drugim slučajevima predviđenim općim aktom Sveučilišta.
(2) Iznimno,  studentu kojem je po stavku 1. točkama 2. i 3. ovog članka prestao status studenta na ovom Fakultetu, dopušta se upis akademske godine po važećem studijskom programu i izvedbenom planu, ako u međuvremenu na drugom visokom učilištu nije položio ispit, odnosno, ispite na istovrsnom studiju.

Članak 53.

(1) Student koji je na nekom drugom pravnom studiju u Republici Hrvatskoj u redovitom roku stekao uvjete za upis u drugu, treću, odnosno četvrtu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, propisane na ovom Fakultetu, može nastaviti studij na ovom Fakultetu.
(2) Studentu kome se odobri prijelaz na Fakultet u smislu stavka 1. ovoga članka priznat će se odgovarajuće godine studija provedene na drugom pravnom fakultetu. Od položenih ispita priznat će mu se ispiti iz predmeta čiji nastavni programi odgovaraju nastavnim programima odnosnih predmeta na Fakultetu.
(3) Prijelaz iz stavka 1. ovoga članka može se izvršiti samo u redovitom upisnom roku u akademsku godinu, u mjesecu rujnu.
(4) O molbi studenta da mu se dopusti prijelaz odlučuje dekan Fakulteta. U rješenju kojim se dopušta prijelaz dekan će, pošto pribavi mišljenje predstojnika katedri odlučiti koji se ispiti položeni na drugim fakultetima, priznaju studentu na Fakultetu i odobriti mu upis sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(5) Student koji je na drugom visokom učilištu izgubio pravo studiranja na istovrsnom studiju, ne može nastaviti studij na Fakultetu.

Članak 54.

Student koji je studirao na nekom pravnom fakultetu u inozemstvu ili na fakultetu na kojem se studira socijalni rad, može tražiti da mu se dopusti prijelaz na Fakultet na način i uz uvjete utvrđene člankom 53. ovoga Pravilnika.

Članak 55.

(1) Student   koji   je   na   drugom   visokom   učilištu   u   Republici   Hrvatskoj   ili   inozemstvu u  redovitom  roku  stekao  uvjete   za   upis   u   drugu   godinu   stručnog preddiplomskog   studija    propisane    na    ovom    Fakultetu,    može    nastaviti    studij na stručnom preddiplomskom studiju ovog Fakulteta.
(2) Studentu    kojem    se    odobri    prijelaz    na    studij    u    smislu    stavka    1. ovog članka   priznat   će   se    godina    studija    provedena    na    drugom    visokom    učilištu. Od   položenih   ispita   priznat   će   mu   se   ispiti   iz    predmeta    čiji    nastavni programi  odgovaraju   nastavnim   programima   odnosnih   predmeta   na   Fakultetu, prema odluci Fakultetskog vijeća. O molbi studenta da mu se dopusti prijelaz odlučuje dekan Fakulteta. U rješenju kojim se dopušta prijelaz dekan će, nakon što pribavi mišljenje predstojnika katedri, odlučiti koji se ispiti položeni na drugim fakultetima priznaju studentu na Fakultetu i odobriti mu upis sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(3) Prijelaz    iz    stavka    1.    ovog    članka    može    se    izvršiti    samo    u     redovitom roku za upis u akademsku godinu u mjesecu rujnu.
(4) Student koji je na drugom visokom učilištu izgubio pravo studiranja na istovrsnom studiju, ne može nastaviti studij na Fakultetu.

Članak 56.

(1) Student kojem je dopušten prijelaz na Fakultet prema odredbama članka 53., 54. i 55. ovoga Pravilnika, može se upisati u sljedeću studijsku godinu kad ispuni uvjete propisane ovim Pravilnikom i kad položi ispite iz onih nastavnih predmeta koji su kao obvezatni propisani u studijskom programu i izvedbenom planu Fakulteta za godine studija koje prethode godini studija u koju se student upisuje a koje mora polagati na temelju odluke o prijelazu na Fakultet.
(2) Student iz stavka 1. ovoga članka može polagati ispite koje je dužan položiti iz prethodne studijske godine, odmah nakon upisa na Fakultet.

Članak 57.

(1) Studenti drugih visokih učilišta i osobe koje su završile studij na nekom drugom visokom učilištu, mogu na Fakultetu upisati pojedine nastavne predmete i polagati ispite iz tih nastavnih predmeta. Prijava za upis nastavnih predmeta podnosi se dekanu Fakulteta koji odlučuje o upisu.
(2) Studentu iz stavka 1. ovoga članka izdaje se uvjerenje o položenim ispitima.

Članak 58.

(1) Studentu koji se ispisuje s Fakulteta izdaje se isprava s podacima o položenim ispitima, stečenim ECTS bodovima, godini upisa na studij, godini posljednjeg upisa na studijsku godinu te stegovnim postupcima ako su u tijeku. O provedenom ispisu unosi se posebna zabilješka u indeks studenta koji se ispisuje s Fakulteta.
(2) Student koji prelazi na Fakultet s drugog pravnog fakulteta dužan je prilikom podnošenja molbe za odobrenje prijelaza podnijeti službenu potvrdu fakulteta s kojega želi prijeći s podacima navedenim u stavku 1. ovoga članka.

Članak 59.

(1) Student koji ne ispunjava uvjete za upis u sljedeću godinu studija upisuje se u godinu studija u koju je bio upisan.
(2) Tijekom studija redoviti student može istu godinu studija ponovno upisati samo jedanput.

Članak 60.

Prilikom upisa u određenu godinu student je dužan upisati predavanja i druge oblike obvezatne nastave utvrđene ovim Pravilnikom, propisane studijskim programom i izvedbenim planom nastave, te odlukama Fakulteta za svaki obvezatni i izborni predmet one godine studija u koju se student upisuje.

Članak 61.

(1) Molbu za reguliranje svoga statusa student može podnijeti dekanu samo za vrijeme upisnog roka.
(2) Žalbu protiv rješenja dekana student može podnijeti Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana od primitka rješenja.
(3) Članove povjerenstva iz reda nastavnika imenuje Fakultetsko vijeće.
(4) Člana povjerenstva iz reda studenata imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog studentskog zbora.


EVIDENCIJA O OSOBNIM PODACIMA STUDENATA

Članak 62.

Fakultet vodi sljedeće evidencije o osobnim podacima studenata:
1. evidencija prijavljenih za postupke upisa na studij;
2. evidencija o ispitima i drugim studijskim obvezama;
3. evidencija izdanih isprava o završetku studija te stečenim akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjevima;
4. druge evidencije propisane zakonom, općim aktima Fakulteta i Sveučilišta.
ZAKLJUČNA ODREDBA

Članak 63.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o studiju od 29. listopada 2008. te Izmjene i dopune Pravilnika o studiju od 30. lipnja 2010.

 

Članak 64.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Fakulteta.

 


 

Na temelju članka 17. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 28. rujna 2016., donijelo je


 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


 

Članak 1.

U članku 5. dodaje se stavak 3. koji glasi: „Student koji nije uredno pohađao nastavu ne može polagati ispit, odnosno seminarski kolokvij. Zabrana polaganja ispita, odnosno seminarskog kolokvija, bilježi se u elektroničkom obliku u ISVU sustavu.“

Članak 2.

Nakon članka 6. dodaje se članak 6.a koji glasi: „Nastavnik nije obvezan održati predavanje za manje od pet studenata.“

Članak 3.

U članku 10. unosi se stavak 1. koji glasi: „Student prijavljuje seminar elektroničkim putem koristeći odgovarajući programski modul.“

U dosadašnjem članku 10. stavku 1. zamjenjuju se riječi „Student je dužan upisati u indeks seminar“ riječima: „Studentu se u indeks stavlja zabilješka o seminaru“, a dosadašnji članak 10. stavak 3. mijenja se i glasi: „Rang lista uspješnosti studenata utvrđuje se na temelju redovitosti upisa godina, stečenih ECTS bodova i ocjena ostvarenih tijekom studija.“

Dosadašnji stavci od 1. do 7. postaju stavci 2. do 8.

Članak 4.

U članku 13. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Student prijavljuje vježbe elektroničkim putem koristeći odgovarajući programski modul.“

Članak 5.

U članku 15. stavku 1. nakon riječi „studenti“, dodaju se riječi: „po upisu prakse, prema izvedbenom planu,“.

U članku 15. dodaje se stavak 2. koji glasi: „U opravdanim slučajevima, dekan na prijedlog studenta, odobrava obavljanje praktičnih vježbi i u tijelima, odnosno pravnim osobama s kojima Fakultet nema sklopljen sporazum.“

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 6.

U članku 18. stavku 2 brišu se riječi: „i izvješća mentora.“

U članku 18. dodaje se stavak 4. koji glasi: Rad u Pravnoj klinici duže od jednog semestra evidentira se samo u dopunskoj ispravi o studiju.

Članak 7.

U članku 19. st. 1. brišu se riječi: „nastojeći pobijediti u postupku“.

Članak 8.

U članku 23. st. 2. nakon riječi studenata dodaju se riječi: „u jednoj akademskoj godini.“

U članku 23. dodaje se stavak 3. koji glasi: „Na odabir mentora, na odgovarajući način primjenjuje se članak 10. stavak 2. i stavak 3. ovog Pravilnika.“ , a dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 9.

U članku 26. stavku 2. u drugoj rečenici, riječi: „tih predmeta ako na ispitu“ zamjenjuju se riječima: „onog predmeta iz kojeg“.

Članak 10.

U članku 29. stavku 2. riječi „preko računala“ zamjenjuju se riječima: „elektroničkim putem“.

Članak 11.

U čl. 38. briše se stavak 1., a dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 1. i 2.

Članak 12.

U članku 41. stavku 5. riječ „diplomskog“ zamjenjuje se riječju „završnog“.

Članak 13.

U članku 52. dodaje se stavak 2. koji glasi: „Iznimno, studentu kojem je po stavku 1. točkama 2. i 3. ovog članka prestao status studenta na ovom Fakultetu, dopušta se upis akademske godine po važećem studijskom programu i izvedbenom planu, ako u međuvremenu na drugom visokom učilištu nije položio ispit, odnosno, ispite na istovrsnom studiju.“

Članak 14.

U članku 53. stavku 4. riječ „katedre“ zamjenjuje se riječju „katedri“.

Članak 15.

U članku 55. stavku 2. riječ „katedre“ zamjenjuje se riječju „katedri“.


 

Članak 16.


 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Fakulteta.


 

Klasa:

Urbroj:

Zagreb


 

Dekanica


 

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar


 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana