Gospodarska kaznena djela
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166808
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Leo Cvitanović
doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička
Osnovni podaci
Gospodarska kaznena djela Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
3.0 166808
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Leo Cvitanović

petak, 10:00 sati

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička

četvrtkom u 10 sati

Ćirilometodska 4, soba Ćirilometodska 4, soba 54
Literatura
Barbić J., Čolaković E., Novoselec P.; Odgovornost direktora; CROMA Zagreb (2012), str. 161-267
Turković, K. i dr.; Komentar Kaznenog zakona; Narodne novine, Zagreb (2012), str. 317-340
Roksandić Vidlička S.; Gospodarska kaznena djela u Derenčinović D. (ur)., Posebni dio Kaznenog Prava, 2. izdanje; (2017)
Pavlović; Određenje pojma odgovorne osobe u dualističkom i monističkom ustroju organa dioničkog društva u hrvatskom trgovačkom i kaznenom pravu s refleksijom na Europsko društvo (Societas Europea); Pravo u gospodarstvu (2008)
Novosel; Rogić-Hadžialić; Pokazatelji gospodarskog kriminaliteta 1998-2006; Zagreb (2008)
Novoselec, P.; Roksandić Vidlička, S.; Gospodarska kaznena djela u novom Kaznenom zakonu; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 17 (2010), 2 (2010), str. 699-729
Henning, P.J.; Schould the Perception of Corporate Punishemnt Matter?; Journal of Law and Policy, Brooklyn Law School, Vol. XIX, 2010, No.1. (2010), str. 83-93
Henning P.J.; Making Sure "The Buck Stops Here": Barring Executives for Corporate Violaions; The Univeristy of Chicago, Legal Forum, Vol. 2012 (2012), str. 91-128
J. van Erp, W. Husiman + G. Vande Walle (ed); The Routledge Handbook of White Collar and Coorporate Crime in Europe, posebice: poglavlje III, White-collar crimes in countries of transition (uključujući: Novoselec, P.; Roksandić Vidlička, S.; Maršavelski, A., Retroactive prosecution of transitional economic crimes in Croatia - testing the legal principles and human rights, str. 198-21); (2015)
Roksandić Vidlička, S.; Possible Future Challenge for the ECtHR?: Importance of the Act on Exemption and the Sanader Case for Transitional Justice Jurisprudence and the Development of Transitional Justice Policies; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 64 (2014), 5/6 (2014), str. 1091-1119
Derenčinović D.; Doprinos Ustavnog suda Republike hrvatske u definiranju okvira za tumačenje ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u vremenu pretvorbe i privatizacije; Sveske za javno pravo, 21, 2015 (2015), str. 7-15
Roksandić Vidlička, S.,; Prosecuting Serious Economic Crimes as International Crimes - A New Mandate for the ICC?; Research Series of the Max Planck Insitute for Foreign and International Criminal Law, Balkan Criminology 2, Duncker+Humblot, Berlin, 2017. 2017 (u postupku objave)
Derenčinović D.; Novosel D.; Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela - prolazne dječje bolesti ili (ne)rješiva kvadratura kruga; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 19, Br. 2, Zagreb (2012), str. 585-615
Roksandić Vidlička, S.; Maršavelski, A.; Criminal responsibility of political parties for economic crime: Democracy on test U The Relativity of Wrongdoing: Corruption, organized crime, fraud and money laundering in perspective, Van Duyne, Petrus C.; Maljević, Almir; Antonopoulos, Georgios A.; Harvey, Jackie; Von Lampe, Klaus (ur.); Oisterwijk: Wolf Legal Publishers (2015), str. 329-346
Novoselec, P.; Kaznena djela protiv gospodarstva u novom Kaznenom zakonu - izazov za hrvatsko pravosuđe, u knjizi: Aktualna pitanja novog kaznenog zakonodavstva; Inž. biro Zagreb (2011)
Novoselec, P.; Uvod u Gospodarsko Kazneno Pravo; Pravni Fakultet U Zagrebu, Zagreb (2009)
Horak H., Dumančić, K.; Pravilo poslovne prosudbe u Hrvatskom i pravu SAD-a; zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci V- 29, br. 2 (2008), str. 975-1008
Barbić, J.; Privatnopravna obilježja predloženog novog kaznenog djela zlouporaba povjerenja, u Bačić i dr. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, važnije izmjene i dopune; Zagreb (2003)
Orlović A.; Gospodarska kriminalistika; MUP RH (2016)
Katušić-Jergović; Prilog razmatranju o kaznenoj odgovornosti odgovornih osoba u trgovačkim društvima, u zborniku: Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, IV. savjetovanje - 2002; Inž. biro Zagreb (2002)
Barbić; Odgovornost članova organa dioničkog društva za štetu počinjenu društvu i vjerovnicima društva; Pravo u gospodarstvu 1/2010 (2010)
Barbić, J.; Položaj i odgovornost članova uprave i nadzornog odbora društvu, dioničarima i vjerovnicima za štetu - Imovinski odnosi u društvu pravnoj osobi, u zbirci: Aktualna pitanja novoga kaznenog zakonodavstva; Inženjerski biro Zagreb (2000)
Pavlović; Insolvencijska kaznena djela, u knjizi: Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva; Inž. biro Zagreb (2004)
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
1. Steći znanja iz područja gospodarskog kaznenog prava, o njihovim načelima, izvorima, te subjektima
2. Upoznati studente s različitima načinima i pravilima prema kojima se odgovorne osobe u pravnim osobama koje se bave gospodarskom djelatnošću moraju ponašati kako bi izbjegle kaznenu odgovornost (pravilo savjesnosti i poštenja te pravilo poslovne prosudbe)
3. Produbiti znanja iz područja tranzicijskog gospodarskog kaznenog prava (kaznena djela ratnog profiterstva te kaznena djela iz razdoblja pretvorbe i privatizacije)
4. Analizirati odabrane presude koje su utjecale ili mogu biti od utjecaja na pojedina pitanja i shvaćanja u gospodarskom kaznenom pravu i sankcioniranje ovih dijela
5. Proširiti znanja studenata u području gospodarskog kaznenog prava s međunarodnim smjernicama savjesnog postupanja u gospodarstvu
6. Utjecati na dodatni razvoj sposobnosti analitičkog i kritičkog razmišljanja studenata (postdiplomanta)
7. Vrednovati postojeća rješenja, prednosti i nedostatke hrvatskog gospodarskog kaznenog prava

Sadržaj kolegija
- Specifičnosti pojedinih instituta općeg dijela kod gospodarskih kaznenih djela
(akcesornost, odgovorna osoba kao počinitelj, kolegijalno odlučivanje, uzročnost,
garantni položaj kod gospodarskih kaznenih djela počinjenih nečinjenjem, krajnja nužda,
zablude, specifične sankcije, oslobađanje od odgovornosti, compliance itd.),
- pojedina gospodarska kaznena djela i njihov međusobni odnos (prijevara u gospodarskom
poslovanju, pronevjera, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporaba
položaja i ovlasti, insolvencijska kaznena djela, kaznena djela protiv tržišnog natjecanja,
pranje novca itd.)
- Pravilo savjesnosti i poštenja te pravilo poslovne prosudbe u hrvatskom kaznenom pravu
- Gospodarska kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a (political-white collar crimes)
- Tranzicijska gospodarska kaznena djela (kaznena djela iz razdoblja pretvorbe i privatizacije te ratno profiterstvo) i pravni kontinuitet
- Međunarodne smjernice i kretanja, uključujući Business+ Human Rights Compliance
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          objasniti pojam gospodarsko kazneno pravo i njegov odnos prema drugim pravnim granama te odnos između kaznenog prava te prava društava;

-          kritički vrednovati presude iz područja gospodarskog kaznenog prava te tranzicijska gospodarska kaznena djela;

-          razumjeti i objasniti temeljne institute gospodarskog kaznenog prava te međunarodna kretanja u razvoju gospodarskog kaznenog prava

-          razumjeti i objasniti gospodarska kaznena djela imajući u vidu njihovu blanketnu narav;

-          definirati posebnosti sustava kaznenopravnih sankcija prema gospodarstvenicima i pravnim osobama u gospodarskoj djelatnosti;

-          grupirati pojedina gospodarska kaznena djela prava povrijeđenom pravnom dobru i i sažeti obilježja najvažnijih gospodarskih kaznenih djela

-          izdvojiti osnovna obilježja sustava odgovornosti pravnih osoba za gospodarska kaznena djela

Primjena

-          interpretirati pojmove gospodarskih kaznenih djela i prava;

-          demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost općeg i posebnog dijela kaznenog prava te poznavanje najvažnijih instituta prava društava bitnih za gospodarska kaznena djela

-          primijeniti stečeno znanje iz gospodarskog kaznenog prava u praksi;

-          koristiti i na ispravan način interpretirati odredbe gospodarskih kaznenih djela u svakodnevnom radu. 

Analiza

-          provjeriti stupanj i opseg ostvarivanja načela vladavine prava u segmentu gospodarskih kaznenih djela;

-          usporediti hrvatsko gospodarsko kazeno pravo s EU i međunarodnim kretanjima izdvojiti disfunkcionalne norme u području gospodarskog kaznenog prava i tranzicijskog gospodarskog kaznenog prava  i ispitati uzroke i posljedice stvaranja takvih normi;

-          ispitati i kategorizirati različite teorijske modele odgovornosti gospodarstvenika i gospodarskih subjekata;

-          analizirati postojeću sudsku praksu u segmentu gospodarskog kaznenog prava.

Sinteza

-          predlagati potrebne izmjene u segmentu gospodarskog kaznenog prava i sudske prakse;

-          pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta gospodarskog kaznenog prava;

-          formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske i sudske politike kažnjavanja gospodarstvenika i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava;

-          izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja gospodarkog kaznenog prava;

-          osmisliti  protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature.

Vrednovanje

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta gospodarskog kaznenog prava u praktičnim uvjetima;

-          odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata gospodarskog kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

-          vrednovati nacionalni sustav s aspekta ustavnog prava, prava EU i međunarodnog prava. 

 

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja;

-          izražavati se pravnički precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;

-          rješavati slučajeve iz prakse;

-          unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja;

-          sudjelovati u timskom radu i praksi.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit (rješavanje slučajeva)

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i  iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja (rješavanje slučajeva), kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje i obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije i logičko zaključivanje te primjena prava na određene  hipotetske slučajeve.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije prekršajnog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa te kroz interakciju sa studentima, a nakon završenih predavanja putem ispita.

 

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima, pripremljenost, aktivno sudjelovanje na nastavi i polaganje ispita.

Obavijesti