| Osnovni podaci | |||
|---|---|---|---|
| Kazneno pravo - opći dio |
Kaznenopravne znanosti - 1. semestar |
7.0 | 166790 |
| Nositelj | Konzultacije | Lokacija |
|---|---|---|
| prof. dr. sc. Leo Cvitanović | petak, 10:00 sati |
Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I |
| prof. dr. sc. Davor Derenčinović | Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14 |
Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II |
| izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda | Srijedom u 15:00 sati |
Trg Republike Hrvatske 14, soba soba 37/II |
| doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača | petkom u 12 sati |
Trg Republike Hrvatske 14, soba 36, II kat |
| doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski | srijedom u 18 sati (Gundulićeva 10, soba 12) |
Gundulićeva 10, soba 12 |
| Literatura |
|---|
| Cvitanović-Derenčinović-Horvatić; Kazneno pravo opći dio I; (2016) |
| Cvitanović; Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu; (1999) |
| Bačić; Kazneno pravo: opći dio; (1998) |
| Bojanić; Prekoračenje granica nužne obrane; (1999) |
| Garačić; Novi Kazneni zakon; (2013) |
| Horvatić-Novoselec; Kazneno pravo: opći dio; (2001) |
| Novoselec-Bojanić; Opći dio kaznenog prava; (2013) |
| Turković; Komentar Kaznenog zakona; (2013) |
| Šilović; Kazneno pravo. I. Opći dio: prema krivičnom zakonu od 27. januara 1929. i zakonu o izvršivanju kazni lišenja slobode od 16. februara 1929.; (1929) |
| Zlatarić; Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I. svezak; (1956) |
| Roxin, Strafrecht, Allgemeiner Teil; 4. Auflage; (2006) |
| Fletcher; Rethinking Criminal Law; (2000) |
| Pradel; Manuel de droit penal general, 14e ed. revue et augmentee 30 avril 2002; (2002) |
| Opis predmeta |
|---|
|
Zadatak je nastave iz kolegija produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike. Glede ulaznih znanja i kompetencija, od polaznika se očekuje dobro poznavanje temeljnih instituta općeg dijela kaznenog zakona s diplomske (integrirane) razine pravne naobrazbe. Težište poučavanja je na komparativnom pristupu kako bi polaznici studija dobili uvid u neke značajnije strane kaznenopravne sustave (njemački, austrijski, švicarski, francuski, angloamerički itd.). Pristup poučavanju je problemski, bilo da se radi o teorijskoj obradi pojedinih instituta dogmatike kaznenog prava ili o praktičnoj primjeni teorijskih postavki u konkretnim slučajevima. Potrebno je ukazati na novija kretanja u suvremenoj dogmatici općeg dijela kaznenog prava i njihov utjecaj na hrvatsko kazneno zakonodavstvo te na potrebu da im se prilagodi i praksa hrvatskih sudova. Osobito treba produbiti ona područja koja su u našoj dosadašnjoj literaturi i judikaturi bila nedovoljno obrađena (problem uzročnosti, nove zakonske koncepcije nužne obrane i krajnje nužde, teorijske i praktične teškoće vezane uz zablude) ili koja općenito predstavljaju novost u suvremenom kaznenom pravu. Sadržaj kolegija: - uvod u kazneno pravo i kratak pregled povijesti kaznenog prava; - pojam kaznenog djela, njegovi elementi i njegovo značenje u kaznenopravnoj dogmatici; - radnja kaznenog djela; - biće kaznenog djela, s posebnim osvrtom na problematiku uzročnosti i nečinjenje; - protupravnost i razlozi isključenja protupravnosti (s posebnim naglaskom na institute koji se temeljito ne obrađuju na diplomskoj razini); - krivnja i njezini elementi (ubrojivost, namjera ili nehaj, svijest o protupravnosti i ispričavajući razlozi); - zablude u kaznenom pravu; - pokušaj (razgraničenje pokušaja od pripremnih radnji i dovršenog kaznenog djela, posebni slučajevi pokušaja, neprikladni pokušaj i putativni delikt); - dobrovoljni odustanak; - sudioništvo (teorije o počiniteljstvu, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo, poticanje, pomaganje, nužno sudioništvo); - stjecaj (idealni i realni stjecaj, kažnjavanje za stjecaj, prividni stjecaj); - produljeno kazneno djelo; - kaznenopravne sankcije i posebne kaznenopravne mjere; - harmonizacija općeg dijela kaznenog prava u europskim razmjerima. |
| Ispitni rokovi |
|---|
| Detaljne informacije |
|---|
| Intelektualne (kognitivne) vještine:
Nakon uspješno savladanog predmeta student (doktorand) će moći: Znanje i razumijevanje - objasniti položaj znanosti materijalnog kaznenog prava i odnos znanstvene discipline s ostalim normativnim, a posebno empirijskim kaznenim znanostima (kriminologija, penologija, viktimologija, politika suzbijanja kažnjivih ponašanja itd.); - kritički vrednovati i prepoznati načine na koji se temeljna načela kaznenog prava ostvaruju u sudskoj praksi primjenom instituta općeg dijela kaznenog zakona; - razumjeti i rasčlaniti sporna pitanja u vezi primjene instituta općeg dijela kaznenog zakona; - usporediti sustav kaznenopravnih sankcija u horizontalnom (s pripadajućim sustavima u usporednom pravu) i vertikalnom smislu (sa sankcijama za ostala kažnjiva ponašanja u domaćem pravnom sustavu). Primjena - interpretirati pojmove općeg dijela kaznenog prava i obilježja bića kaznenih djela u skladu s važećim metodama tumačenja kaznenopravnih normi s naglaskom na teleološku metodu; - demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost normi i instituta općeg dijela kaznenog zakona s ustavnim načelima i normama te temeljnim načelima i normama izvora europskog i međunarodnog prava koje reguliraju materiju vladavine prava i zaštite ljudskih prava putem kaznenopravne prisile; - primijeniti stečeno znanje naprednih sadržaja općeg dijela kaznenog zakona u kritičkoj analizi judikature domaćih i međunarodnih sudova (Europskog suda, Europskog suda za ljudska prava). Analiza - provjeriti na koji se način određeni instituti općeg dijela kaznenog zakona (npr. pokušaj) primjenjuju u sudskoj praksi domaćih i međunarodnih sudova i ocijeniti je li to u skladu sa svrhom njihova propisivanja (ratio legis); - istražiti povijesni razvitak pojedinih instituta općeg dijela kaznenog zakona; - izdvojiti neke disfunkcionalne norme općeg dijela kaznenog zakona koje, suprotno intenciji zakonodavca, otežavaju kazneni progon zbog nedostatka pravnog kontinuiteta (primjena blažeg zakona); - provjeriti u kojoj se mjeri zakonom propisani sustav kaznenopravnih sankcija temelji na načelima dualističkog sustava i na koji je način i u kojoj mjeri načelo krivnje sadržano u propisivanju i izricanju pojedinih vrsta kaznenopravnih sankcija. Sinteza - formulirati metodološki sustav potreban za pisanje znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija); - osmisliti protokol izrade znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija). Evaluacija - ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta kaznenog prava u praktičnim uvjetima; - odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju; Praktične i generičke vještine:Nakon uspješno savladanog predmeta doktorand će moći: - javno prezentirati usvojene ishode učenja; - izraziti se jasnim, dobro strukturiranim tekstom obrazlažući svoje stavove; - razvijati komunikacijske vještine; sudjelovati u radu tima. Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. U potonjem će se ocjene stečene tijekom nastave uzeti u obzir u formuliranju konačne ocjene. Kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja - pokazano znanje i razumijevanje materije kaznenog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. |
Copyright 2018 - Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, sva prava pridržana.