KAZNENO PRAVO - POSEBNI DIO:
Kazneno pravo - posebni dio
Kazneno pravo - posebni dio
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166803
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Leo Cvitanović
prof. dr. sc. Davor Derenčinović
Osnovni podaci
Kazneno pravo - posebni dio Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
7.0 166803
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Leo Cvitanović

petak, 10:00 sati

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

U akademskoj godini 2018/2019. neće održavati konzultacije zbog slobodne studijske godine. 

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
Literatura
Derenčinović, Cvitanović, Munivrana Vajda, Turković; Posebni dio kaznenog prava; (2013)
Turković i dr.; Komentar Kaznenog zakona (radna skupina); (2013)
Bačić, Pavlović; Kazneno pravo, posebni dio; (2001)
Bačić, Pavlović; Komentar Kaznenog zakona; (2004)
Derenčinović; 6. radionica: Novosti kod kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa i kod kaznenih djela protiv imovine; HLJKPP (1998), str. 197-208
Derenčinović, Davor; Mit(o) korupciji; NOCCI (2001)
Horvatić, Šeparović i suradnici; Kazneno pravo, posebni dio; (1999)
Kurtović, Anita, Garačić, Ana; Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 17 (2010), str. 597-618
Kurtović, Anita; Novosti u kaznenopravnom uređenju čedomorstva, usmrćenja na zahtjev i protupravnog prekida trudnoće; Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne prakse: zbornik radova: II. znanstveni skup: Novalja (2011), str. 51-64
Kurtović, Garačić; 5. radionica: Novosti kod kaznenih djela protiv života i tijela i kaznenih djela protiv slobode i prava građana; HLJKPP (1998)
Novoselec, Petar; Gospodarska kaznena djela; Hrvatska pravna revija (2001)
Novoselec, Petar; Kažnjavanje novinara za krivična djela protiv časti i ugleda; Pravni vjesnik (Osijek) (1992)
Novoselec, Petar; Novo hrvatsko prometno kazneno pravo; HLJKPP (1997)
Novoselec, Petar; Posebni dio kaznenog prava; (2007)
Rittossa, Dalida; Martinović, Igor; Spolni odnošaj bez pristanka i silovanje - teorijski i praktični problemi; HLJKPP (2014), str. 509-548
Šuperina, Garačić; Učestalost kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa u Republici Hrvatskoj te neka pitanja u svezi s tumačenjem i primjenom kaznenopravnih rješenja iz glave XIV. Kaznenog zakona; HLJKPP (2000)
Zlatarić; Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, II. svezak; (1958)
povijesni izvori hrvatskog posebnog kaznenog zakonodavstva od 1787.; strana (preporuča se da se polaznik specijalističkog studija upozna barem s jednim udžbenikom posebnog dijela reprezentativnim za neki nacionalni kaznenopravni sustav, a doktorskog barem s dva takva udžbenika, od kojih se svaki odnosi na jedan sustav): * njemačko govorno područje: Strafrecht besonderer Teil... udžbenik ili komentar po izboru * englesko govorno područje: Criminal Law Specific Crimes... udžbenik ili komentar po izboru * francusko govorno područje: Droit penal special... udžbenik ili komentar po izboru * talijansko govorno područje: Diritto penale - parte speciale... udžbenik ili komentar po izboru * strani kazneni zakonici - posebni dio (po izboru);
Opis predmeta
Ciljevi kolegija:
1. Steći znanja o relevantnim pitanjima koja se javljaju u vezi pojedinih kaznenih djela;
2. Analizirati i tumačiti zakonske opise kaznenih djela;
3. Proširiti znanje studenata u području posebnog dijela kaznenog prava;
4. Upoznati se sa stranom i domaćom judikaturom i poredbenim pravom;
5. Ukazati na pitanja koja su prijeporna u teoriji i praksi;
6. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja studenata (postdiplomanta) iz svih perspektiva;
7. Vrednovati prednosti i nedostatke postojećih kaznenih djela i njihovu primjenu u praksi hrvatskih sudova


Kolegijem obuhvaća sljedeće sadržaje:
1.i kriminalnopolitički aspekti uređenja posebnog dijela kaznenog zakonodavstva;
2. povijesne odrednice;
3. uređenje i sistematika i glavni problemi izgradnje posebnog dijela kaznenog zakonodavstva;
4. konstrukcija modela zakonskih opisa kaznenih djela u posebnom dijelu;
5. posebni dio pozitivnog hrvatskog kaznenog zakonodavstva (razrada najučestalijih kaznenih djela i to: kaznena djela protiv života i tijela; kaznena djela protiv spolne slobode; kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; kaznena djela protiv časti i ugleda; kaznena djela protiv imovine; kaznena djela protiv sigurnosti prometa; kaznena djela protiv braka, obitelji i djece; kaznena djela krivotvorenja; kaznena djela protiv službene dužnosti; kaznena djela protiv pravosuđa; tzv. cyber kriminal; kaznena djela protiv okoliša itd.
6. komparativno posebno kazneno zakonodavstvo
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje

  • razumjeti i objasniti obilježja kaznenih djela iz posebnog dijela Kaznenog zakona i sporednog zakonodavstva;

  • kritički vrednovati i prepoznati grupe kaznenih djela prema zaštićenim pravnim dobrima u glavama posebnog dijela Kaznenog zakona;

  • spoznati, razumjeti i objasniti važnost i ulogu poredbenog kaznenog prava i komparativne metode u proučavanju zakonskih opisa kaznenih djela;

  • definirati i raspoznati posebnosti obilježja kaznenih djela te razlikovati slična kaznena djela prema njihovim specifičnostima;

  • raspoznati i grupirati kaznena djela prema zaštićenim pravnim dobrima u glavama posebnog dijela Kaznenog zakona, kao i ostala kaznena djela koja se nalaze u sporednom zakonodavstvu;

  • sažeti stečena znanja u pogledu posebnosti kaznenih djela i prepoznati kaznena djela;

  • odvojiti važno od nevažnoga te izdvojiti najvažnije spoznaje o posebnom dijelu kaznenog prava.

 

Primjena

  • interpretirati obilježja kaznenih djela te razlučiti pojedina obilježja koja su karakteristična samo nekim kaznenim djelima (blanketna kaznena djela, delicta propria i slično);

  • demonstrirati naučeno gradivo posebnog dijela kaznenog prava;

  • primijeniti stečeno znanje o kaznenim djelima u praksi;

  • koristiti i na ispravan način interpretirati propise s područja kaznenog prava u svakodnevnom radu te rješavati problemska pitanja koja se pojavljuju u praksi.

 

Analiza

  • provjeriti stečena znanja u praksi i vidjeti primjenu odredbi posebnog dijela kaznenog prava na pojedinim slučajevima;

  • spoznati važnost naučenog i važnost primjene znanja u praksi;

  • usporediti hrvatski kaznenopravni sustav s kaznenopravnim sustavima drugih država i ispitati njegovu usklađenost s osnovnim načelima kaznenog prava Europske unije;

  • izdvojiti neodgovarajuća kaznena djela i ispitati uzroke i posljedice stvaranja takvih normi;

  • ispitati i kategorizirati različita kaznena djela i njihovu primjenu u sudskoj praksi;

  • analizirati postojeću sudsku praksu u segmentu kaznenog prava;

 

Sinteza

  • predlagati potrebne izmjene kaznenog zakonodavstva i sudske prakse;

  • pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih kaznenih djela;

  • formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske i sudske politike kažnjavanja i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava i izmjenu zakonskih opisa kaznenih djela;

  • izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja kaznenog prava;

  • osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature ;

 

Vrednovanje

  • ocijeniti kvalitetu, jasnost i preciznosti opisa kaznenih djela i njihovu primjenu u praksi;

  • odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

vrednovati nacionalni kaznenopravni sustav s aspekta odgovarajućih normi ustavnog i međunarodnog prava.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

  • prezentirati stečena znanja u javnosti i ishode učenja;

  • izražavati se pravnički precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;

  • unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja;

sudjelovati u timskom radu, praksi i rješavanju praktičnih problema.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
  1. Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

    1. Sudjelovanje na nastavi

      Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

       

    2. Pisani ispit

      Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

       

    3. Usmeni ispit

      Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje te obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

       

       

  1. Kriterij ocjenjivanja

     

    Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije i logičko zaključivanje te primjena prava na određene hipotetske slučajeve.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije posebnog dijela kaznenog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

Obavijesti