Kazneno pravo - vježbe
Studij: Pravo - 5. semestar
Šifra: 50523
ECTS: 2.0
Nositelji: prof. dr. sc. Leo Cvitanović
prof. dr. sc. Davor Derenčinović
izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača
doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski
doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička
Ispitni rokovi:
  • 20. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Kazneno pravo - vježbe Pravo - 5. semestar
2.0 50523
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Leo Cvitanović

petak, 10:00 sati

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda

Srijedom u 15:00 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba soba 37/II
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača

petkom u 12 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 36, II kat
doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski

srijedom u 18 sati (Gundulićeva 10, soba 12)

Gundulićeva 10, soba 12
doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička

četvrtkom u 10 sati

Ćirilometodska 4, soba Ćirilometodska 4, soba 54
Literatura
Petar Novoselec, Igor Bojanić; Opći dio kaznenog prava; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013), str. 549
Davor Derenčinović (ur.) i dr.; Posebni dio kaznenog prava; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013), str. 277
Opis predmeta
Vježbe se izvode radi stjecanja praktičnih znanja i vještina i izvode se u skladu s izvedbenim planom studija. Vježbe se održavaju u V. (zimskom semestru) i to dva sata tjedno. Polaznici vježbi za uredno izvršene studentske obveze u okviru vježbi dobivaju potpis o odslušanim vježbama i 2 pripadajuća ECTS boda. Student mora prisustvovati najmanje na tri četvrtine održanih sati vježbi te izvršiti utvrđene obveze iz upisanih vježbi, što nastavnik evidentira u indeks. Na vježbe studenti moraju nositi Kazneni zakon i udžbenike iz općeg i posebnog dijela.

Vježbe izvode nastavnici i suradnici. Suradnici u izvođenju vježbi su istaknuti pravni praktičari, suci, državni odvjetnici, odvjetnici i ostali vrsni pravnici iz prakse.
Ispitni rokovi
20. 01. 2020.
10. 02. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • razumjeti i objasniti temeljne institute dogmatike kaznenog prava (radnja, biće kaznenog djela, protupravnost, krivnja, stadiji u počinjenju kaznenog djela, supočiniteljstvo i sudioništvo, stjecaj, produljeno kazneno djelo);
  • raspoznati kaznena djela i prepoznati važnost primjene instituta kaznenog prava u praksi;
  • uočiti, kritički vrednovati i prepoznati važnost poštivanja temeljnih načela kaznenog zakonodavstva i sudske prakse (načelo zakonitosti, načelo krivnje);
  • definirati osnove i posebnosti općeg i posebnog dijela kaznenog prava;
  • grupirati kaznena djela prema njihovim zaštićenim pravnih dobrima, prepoznati i razumjeti obilježja bića nekolicine kaznenih djela (protiv života i tijela, spolne slobode, časti i ugleda, imovine, slobode, službene dužnosti, pravosuđa itd.), te sažeti sva znanja u jednu cjelinu;
  • razumjeti važnost i mjesto u kaznenom pravu odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, te ulogu i utjecaj međunarodnog kaznenog prava na nacionalno kazneno pravo.

PRIMJENA

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • primijeniti stečeno znanje iz općeg i posebnog dijela kaznenog prava u praksi;
  • interpretirati institute i druge pojmove kazneno prava, kao i obilježja bića kaznenih djela u skladu s važećim metodama tumačenja kaznenopravnih normi;
  • demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost općeg i posebnog dijela kaznenog prava, te međunarodnih propisa;
  • koristiti i na ispravan način interpretirati propise s područja kaznenog prava u svakodnevnom radu.

ANALIZA

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • raspoznati kaznena djela, njihova obilježja, karakteristike, kvalificirane i privilegirane oblike;
  • uočiti i izdvojiti nedostatke kaznenog prava, njegove disfunkcionalne norme te ispitati uzroke i posljedice takvih normi;
  • ispitati i kategorizirati različite teorijske modele dogmatike kaznenog prava i njihovu primjenu u sudskoj praksi;
  • analizirati postojeću sudsku praksu u segmentu kaznenog prava;
  • usporediti hrvatski kaznenopravni sustav s kaznenopravnim sustavima drugih država i ispitati njegovu usklađenost s osnovnim načelima kaznenog prava Europske unije i međunarodnim propisima;
  • provjeriti usklađenost normi kaznenog prava sa međunarodnim propisima i propisima Europske unije, kao i stupanj i opseg ostvarivanja načela vladavine prava u segmentu kaznenog zakonodavstva i prakse.

SINTEZA

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta kaznenog prava i kaznenih djela;
  • predlagati potrebne izmjene kaznenog zakonodavstva i prakse;
  • formulirati osnovne zahtjeve za poboljšanje uočenih nedostataka na zakonskoj i praktičnoj razini, te predlagati rješenja za poboljšanje tih sustava;
  • izgraditi osnovna pismena (presudu, optužnicu, žalbu itd.);
  • osmisliti valjanu argumentaciju tvrdnji koje zastupa;

VREDNOVANJE

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta kaznenog prava u praktičnim uvjetima;
  • odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kaznenog prava;
  • procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;
  • preispitati i vrednovati kvalitetu nacionalnog kaznenopravnog sustava, kao i njegovu usklađenost sa ustavnim normama i normama međunarodnog prava.
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanih vježbi student će moći:

  • predstaviti u javnosti ishode učenja;
  • izražavati se kvalitetno i pravnički jasno uz argumentiranje vlastitih teza;
  • smisliti, razraditi i prezentirati svoje teze i argumente za njih;
  • unaprjeđivati komunikacijske vještine;
  • sudjelovati u timskom radu.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
  1. Zastupanje argumenata raznih strana u postupku (okrivljenika, obrane, suda), za povezivanje i provjeru ishoda učenja – znanje i razumijevanje, primjena i analiza;
  2. Izrada pismena (presuda, optužnica, žalbi itd.), za provjeru povezivanja ishoda učenja – sinteza i vrednovanje
  3. Provjera znanja se provodi tijekom održavanja vježbi, kroz praćenje rada studenata i njihovu aktivnost na vježbama te konačno izradom pismena (presude, optužnice, žalbe i dr.). Kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja - pokazano znanje i razumijevanje materije kaznenog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, uspješnost argumentiranja teza, razrada vlastitih argumenata u pismenima, sposobnost analize i sinteze, te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom vježbi.