KRIMINOLOGIJA:
Kriminologija
Kriminologija
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166792
ECTS: 6.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davor Derenčinović
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac
Osnovni podaci
Kriminologija Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
6.0 166792
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

U akademskoj godini 2018/2019. neće održavati konzultacije zbog slobodne studijske godine. 

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac

ne održava konzultacije u akad. god. 2018/2019

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 12/I
Literatura
Derenčinović, Getoš; Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava; (2008)
Singer i dr.; Kriminologija; (2002)
Horvatić; Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja; (1998)
Kaiser; Kriminologie, Eine Einfuehrung in die Grundlagen; (1997)
Šilović; Uzroci zločina; (1913)
Maguire i dr.; Oxford Handbook of Criminology; (2007)
Opis predmeta
Ciljevi kolegija:
1. Steći znanja o kriminologiji kao znanstvenoj disciplini, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima;
2. Prepoznati fenomenološke osobitosti različitih pojavnih oblika kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, cyber-kriminala, te fenomenološke osobitosti određenih skupina delinkvenata, uključujući maloljetnike, osobe s duševnim smetnjama, žene, starije osobe i prethodno osuđene osobe (recidiviste);
3. Razumjeti i objasniti kriminološku etiologiju, tj. teorije o uzrocima kažnjivih ponašanja, posebno prve kriminološke diskurse, pozitivističku školu, ekološke teorije, teoriju anomije, teoriju etiketiranja, teoriju diferencijalne asocijacije, teoriju genetske predispozicije za kažnjivo ponašanje i ostale biološke teorije, radikalnu kriminologiju te ostale kriminološke teorije;
4. Kritički vrednovati i prepoznati ostala kriminološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i penologiju i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene kriminološkim istraživanjima.

Sadržaj kolegija:
Određivanje predmeta i pojma kriminologije, mjesto kriminologije u sustavu znanosti, povijesni razvitak kriminologije (preteče kriminologije od antičkog razdoblja filozofije do kraja XVIII. st. prva prava kriminološka istraživanja i oblikovanje spoznaja u XIX st. razvitak kriminologije u XX. st. teorije i škole), odnos suvremene kriminologije i onog dijela viktimologije koja se odnosi na žrtve kažnjivih ponašanja. Uzroci kažnjivih ponašanja (etiologija). Uvod u etiologiju kažnjivih ponašanja, pojam uzroka u kriminologiji, podjela kriminogenih čimbenika, uzroci i orijentacije u kriminologiji. Vanjski uzroci kažnjivih ponašanja (egzogena etiologija): opći društveni uvjeti u državi i čovječanstvu, posebni društveni uvjeti s obzirom na društvene slojeve, profesiju, mjesto stanovanja, obiteljske prilike, rasnu, religijsku i nacionalnu pripadnost, teorije o odlučujućim djelovanjima posebnih društvenih uvjeta, teorije diferencijalne asocijacije i identifikacije, teorije kulturnog konflikta, teorije društvenog interakcionizma. Uzroci kažnjivog ponašanja u osobi počinitelja (endogena etiologija): Opći osobni uvjeti: fiziološke osnove psihičkih pojava, motivacija, frustracija, obrambeni mehanizmi, emocije. Posebni osobni uvjeti: ličnost počinitelja kažnjivog djela ) temperament, karakter, sposobnosti, stavovi i shvaćanja). Psihički poremećene osobe kao počinitelji, tipologija delinkvenata- Teorije po kojima su endogeni uzroci odlučujući u kriminogenezi: Teorija biološke inferiornosti, teorija naslijeđenih sklonosti delinkventom ponašanju, teorija urođene kriminalne supstancije, endokrinološka teorija, psihoanalitička teorija, teorija frustracije i teorija neprilagođenosti. Odnos djelovanja endogenih i egzogenih kriminogenih čimbenika. Pojavni oblici kažnjivih ponašanja (fenomenologija). Prikupljanje podataka o pojavnim oblicima delinkvencije. Statistika i "tamna brojka" delinkvencije "Case study". Podaci o kriminalu u svijetu, i kod nas. Kriminal kao masovna pojava u svijetu. Tendencije i novi oblici kriminala. Posebno o fenomenološkim skupinama : Prema vrsti kaznenih djela: Zločini, kaznena djela i prekršaji. Delikti nasilja ( ubojstva, terorizam, otmice, silovanja, razbojništva) Imovinski delikti, prometna delinkvencija organizirani kriminal, korupcija, pranje novca, kompjutorski kriminal. Prema počiniteljima: Maloljetni delinkventi, žene, recidivisti, duševno abnormalni delinkventi.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          definirati pojam kriminologije i njezin odnos prema drugim kaznen(opravn)im znanostima;

-          prepoznati osnovne kvantitativne i kvalitativne kriminološke metode;

-          identificirati ključne značajke pojavnih oblika kažnjivih ponašanja (kriminološke fenomenologije) i njihove uzroke (etiologija);

-          grupirati kriminološke teorije u kontekstu prostora i vremena njihovog nastanka i razvoja;

-          kritički vrednovati i prepoznati delinkventna ponašanja te uspješno izvršiti podjelu na kažnjiva ponašanja u širem smislu te kaznena djela;

-          razumjeti i objasniti najnovije empirijske spoznaje s područja istraživanja kažnjivih ponašanja, njihovih počinitelja i žrtava u kontekstu društva i kaznenopravnog sustava;

-          sažeti sva stečena znanja iz područja kriminologije, i njezine najvažnije značajke kako bi se razumjela kažnjiva ponašanja.

Primjena

-          koristiti osnovne kriminološke pojmove i terminologiju;

-          interpretirati rezultate kriminoloških istraživanja;

-          izabrati kriminološke metode primijenjene predmetu izučavanja;

-          primijeniti stečeno znanje iz kriminološke fenomenologije i etiologije u praksi;

-          koristiti se metodama koje se koriste prilikom istraživanja u kriminologiji i rukovati raznim stečenim vještinama prilikom obrade podataka prikupljenih istraživanjem kažnjivih ponašanja. 

Analiza

-          usporediti i analizirati rasprostranjenost, kretanje i strukturu kriminala u Hrvatskoj i inozemstvu;

-          izračunati stopu kriminala;

-          izdvojiti najvažnije kriminogene i viktimogene dispozicije te endogene i egzogene čimbenike koji doprinose kriminogenezi i viktimogenezi;

-          ispitati i kategorizirati različite kriminološke i viktimološke teorije te povezati iste s različitim pojavnim oblicima kažnjivih ponašanja;

-          analizirati podatke istraživanja i pravilno tumačiti dobivene rezultate u cilju provjere postavljenih hipoteza.

Sinteza

-          osmisliti sadržaj i tijek kriminološkog kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja;

-          predlagati potrebne izmjene kaznene politike i politike kažnjavanja s obzirom na pojedine pojavne oblike kažnjivih ponašanja;

-          izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja kriminologije i osnova kaznenog prava;

-          osmisliti  protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature;

Vrednovanje

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost mjera i strategija za suzbijanje kažnjivih ponašanja u praktičnim uvjetima i na temelju empirijskih kriminoloških i normativnih kaznenopravnih spoznaja;

-          odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kriminologije i kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

preispitati i valorizirati dnevnopolitičke i medijske rasprave o rasprostranjenosti, kretanju i stanju kriminala u kontekstu znanstveno utemeljenih kriminoloških i viktimoloških spoznaja.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja;

-          izražavati se pravnički precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;

-          unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja;

sudjelovati u timskom radu i praksi;

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i  iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje te obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

 

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije iz kriminologije, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa te kroz interakciju sa studentima, a nakon završenih predavanja putem ispita.

 

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima, pripremljenost, aktivno sudjelovanje na nastavi i polaganje ispita.

Obavijesti