KRIMINOLOGIJA:
Kriminologija
Kriminologija
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166792
ECTS: 6.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davor Derenčinović
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac
Osnovni podaci
Kriminologija Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
6.0 166792
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac

srijedom u 15,00 sati putem google meet: https://meet.google.com/fur-grve-agt?authuser=0&hl=de

Gundulićeva 10, soba 12/I
Literatura
Derenčinović, Getoš; Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava; (2008)
Singer i dr.; Kriminologija; (2002)
Horvatić; Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja; (1998)
Kaiser; Kriminologie, Eine Einfuehrung in die Grundlagen; (1997)
Šilović; Uzroci zločina; (1913)
Maguire i dr.; Oxford Handbook of Criminology; (2007)
Opis predmeta
Ciljevi kolegija:
1. Steći znanja o kriminologiji kao znanstvenoj disciplini, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima;
2. Prepoznati fenomenološke osobitosti različitih pojavnih oblika kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, cyber-kriminala, te fenomenološke osobitosti određenih skupina delinkvenata, uključujući maloljetnike, osobe s duševnim smetnjama, žene, starije osobe i prethodno osuđene osobe (recidiviste);
3. Razumjeti i objasniti kriminološku etiologiju, tj. teorije o uzrocima kažnjivih ponašanja, posebno prve kriminološke diskurse, pozitivističku školu, ekološke teorije, teoriju anomije, teoriju etiketiranja, teoriju diferencijalne asocijacije, teoriju genetske predispozicije za kažnjivo ponašanje i ostale biološke teorije, radikalnu kriminologiju te ostale kriminološke teorije;
4. Kritički vrednovati i prepoznati ostala kriminološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i penologiju i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene kriminološkim istraživanjima.

Sadržaj kolegija:
Određivanje predmeta i pojma kriminologije, mjesto kriminologije u sustavu znanosti, povijesni razvitak kriminologije (preteče kriminologije od antičkog razdoblja filozofije do kraja XVIII. st. prva prava kriminološka istraživanja i oblikovanje spoznaja u XIX st. razvitak kriminologije u XX. st. teorije i škole), odnos suvremene kriminologije i onog dijela viktimologije koja se odnosi na žrtve kažnjivih ponašanja. Uzroci kažnjivih ponašanja (etiologija). Uvod u etiologiju kažnjivih ponašanja, pojam uzroka u kriminologiji, podjela kriminogenih čimbenika, uzroci i orijentacije u kriminologiji. Vanjski uzroci kažnjivih ponašanja (egzogena etiologija): opći društveni uvjeti u državi i čovječanstvu, posebni društveni uvjeti s obzirom na društvene slojeve, profesiju, mjesto stanovanja, obiteljske prilike, rasnu, religijsku i nacionalnu pripadnost, teorije o odlučujućim djelovanjima posebnih društvenih uvjeta, teorije diferencijalne asocijacije i identifikacije, teorije kulturnog konflikta, teorije društvenog interakcionizma. Uzroci kažnjivog ponašanja u osobi počinitelja (endogena etiologija): Opći osobni uvjeti: fiziološke osnove psihičkih pojava, motivacija, frustracija, obrambeni mehanizmi, emocije. Posebni osobni uvjeti: ličnost počinitelja kažnjivog djela ) temperament, karakter, sposobnosti, stavovi i shvaćanja). Psihički poremećene osobe kao počinitelji, tipologija delinkvenata- Teorije po kojima su endogeni uzroci odlučujući u kriminogenezi: Teorija biološke inferiornosti, teorija naslijeđenih sklonosti delinkventom ponašanju, teorija urođene kriminalne supstancije, endokrinološka teorija, psihoanalitička teorija, teorija frustracije i teorija neprilagođenosti. Odnos djelovanja endogenih i egzogenih kriminogenih čimbenika. Pojavni oblici kažnjivih ponašanja (fenomenologija). Prikupljanje podataka o pojavnim oblicima delinkvencije. Statistika i "tamna brojka" delinkvencije "Case study". Podaci o kriminalu u svijetu, i kod nas. Kriminal kao masovna pojava u svijetu. Tendencije i novi oblici kriminala. Posebno o fenomenološkim skupinama : Prema vrsti kaznenih djela: Zločini, kaznena djela i prekršaji. Delikti nasilja ( ubojstva, terorizam, otmice, silovanja, razbojništva) Imovinski delikti, prometna delinkvencija organizirani kriminal, korupcija, pranje novca, kompjutorski kriminal. Prema počiniteljima: Maloljetni delinkventi, žene, recidivisti, duševno abnormalni delinkventi.
Ispitni rokovi
Obavijesti