POLITIKA SUZBIJANJA KAŽNJIVIH PONAŠANJA:
Politika suzbijanja kažnjivih ponašanja
Politika suzbijanja kažnjivih ponašanja
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166793
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Leo Cvitanović
Osnovni podaci
Politika suzbijanja kažnjivih ponašanja Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
3.0 166793
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Leo Cvitanović

petak, 10:00 sati

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
Literatura
Horvatić, Željko; Cvitanović, Leo; Politika suzbijanja kriminaliteta; MUP (1999)
Horvatić, Željko; Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala; Pravni fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti) (2002)
Ancel, Marc; Karakteristična obilježja moderne politike suzbijanja krimialiteta (predavanje održano na Pravnom fakultetu u Zagrebu u svibnju 1959.g.); Zbornik PFZ (1960), str. 5-13
Bavcon, Ljubo; Preporuke za oblikovanje kriminalne politike; HLJKPP (1996), str. 3-22
Cvitanović, Leo; Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu; Hrvatsko udruženje za kaznenopravne znanosti i praksu - MUP RH (1999), str. 372
Horvatić, Željko; Kazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije; HKLJPP (1996), str. 469-500
Horvatić, Željko; Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija; Zbornik PFZ, Zagreb (2001), str. 249-306
Horvatić, Željko; Ostvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu; Zbornik PFZ (2002), str. 1195-1224
Horvatić, Željko; Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala; PFZ, Zagreb (2002)
Horvatić, Željko; Đurđević, Zlata; Program Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe; Hrvatska i Ujedinjeni narodi (1996), str. 215-236
Albrecht, H-J. Klip, A; Crime, Criminal Law and Criminal Justice in Europe; Collections: Human Rights and Humanitarian Law E-Books Online, Collection 2013 (2013)
The United Nations and Crime Prevention; UN, New York (1996)
Crime and criminal justice in Europe, Strasbourg Cedex: Council of Europe Publishing, 2000;
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
1. Upoznavanje s pojmom, predmetom, metodama i mjestom znanstvene discipline politike suzbijanja kažnjivih ponašanja u odnosu na sustav, političkih, kaznenih i kaznenopravnih znanosti
2. Stjecanje općih i posebnih znanja u okviru moderne politike suzbijanja kažnjivih ponašanja na teorijskoj i praktičnoj razini.
3. Znanstvena analiza glavnih sadržaja politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti);
4. Prepoznavanje temeljnih problema prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu;
5. Proširivanje znanja o glavnim europskim i svjetskim trendovima u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta te temeljnih znanja o načelima izgradnje modernog, komplementarnog i konzistentnog sustava kaznenoga prava i politike suzbijanja kažnjivih ponašanja
6. Razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja o glavnim kriminalnopolitičkim problemima suvremenog ljudskog društva kroz prizmu afirmacije alternativnog instrumentarija politike suzbijanja kažnjivih ponašanja kao nerepresivne, pravne ali i izvanpravne praktične djelanosti
7. Vrednovanje politike suzbijanja kažnjivih ponašanja u sustavu društvenih, pravnih i kaznenih znanosti te uočavanje njezina doprinosa razvitku modernog ljudskog društva.

Sadržaj kolegija
1. Uvod. O nazivu politika suzbijanja kriminaliteta . Pojam politike suzbijanja kriminaliteta. Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim, nekaznenim, kaznenim).
2. Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta. Uvodne napomene - problem periodizacije. Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju. Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka. Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta srednjega vijeka. Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka. Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20. stoljeću.
3. Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta. Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos.
4. Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta: načelo pravne i socijalne države, načelo ograničenja aznenopravne prisile, načelo zakonitosti, načelo krivnje, načelo individualizacije, načelo pravednosti, načelo humanosti, načelo znanstvenosti.
5. Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta. Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija. Pojam kaznenopravnih sankcija. Bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija. Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija. Vrste kaznenopravnih sankcija: kazne i kažnjavanje, mjere upozorenja, sigurnosne mjere. odgojne mjere.
6. Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta. Politika suzbijanja kriminaliteta kao
7. nekaznena, nerepresivna, pravna i izvanpravna djelatnost. Depenalizacija, dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta.
8. Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno svladanog predmeta, doktorand će biti kvalificiran

Znanje i razumijevanje

-          definirati i objasniti pojam, i temeljne sadržaje politike suzbijanja kažnjivih ponašanja

-          prepoznati i kritički vrednovati temeljne orijentacije i načela moderne kriminalne politike

-          razumjeti i objasniti suvremeni fenomen kažnjivih ponašanja, njihovu etiologiju te odgovarajući instrumentarij prevencije i suzbijanja u kontekstu zaštite temljnih ljudskih i građanskih prava

-          grupirati i sažeti glavne značajke moderne kriminalne politike odnosno tredove razvitka

-          diferencirati i izdvojiti alternativne, izvanpravne i nerepresivne instrumente preventivne kriminalne politike

Primjena

-          interpretirati pojmove znanstvene discipline politike suzbijanja kažnjivih ponašanja

-          demonstrirati uzajamnu uvjetovanost odnosa kaznenoga prava i kriminalne politike

-          primijeniti stečena znanja u praksi

-          interpretirati i koristiti najnovije spoznaje kriminalne politike u odgovarajućem području primjene

Analiza

-          provjeriti mjeru i opseg ostvarivanja načela moderne kriminalne politike u sustavu kaznenog zakonodavstva

-          usporediti hrvatski sustav kaznenoga prava i politike suzbijanja kažnjivih ponašanja sa sustavima drugih država, napose njegovu usklađenost sa sustavm država članica  Europske unije

-          uočiti i izdvojiti disfunkcionalne i pravno neodržive kriminalnopolitičke mehanizme

-          kategorizirati i koristiti teorijske spoznaje i modele u praksi

-          analizirati učinak primjene kriminalnopolitičkih instrumenata

Sinteza

-          predlagati potrebne izmjene zakonodavstva i prakse

-          pripremiti odgovarajuću podlogu za znanstvenu i stručnu analizu pojedinih instrumenata politike suzbijanja kažnjivih ponašanja

-          formulirati nedostatke aktualne kriminalne politike te predlagati rješenja za poboljšanje kriminalnopolitičkog sustava, napose normativnog

-          izgraditi metodološki sustav u funkciji znanstvenog praćenja fenomena kažnjivih ponašanja te njihove prevencije i suzbijanja

-          osmisliti protokol praćenja i prezentacije znanstvenih i stručnih spoznaja iz područja politike suzbijanja kažnjivih ponašanja, formulirati hipoteze i koncept znanstvenog rada s predloškom literature

Vrednovanje

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost teorijskih koncepcija i zakonskih rješenja u praktičnim uvjetima

-          odabrati pravce daljnjeg izučavanja odgovarajućih problema kriminalne politike uz procjenu nužnih specijalističkih područja

-          nacionalnog kriminalnopolitičkog sustava u kontekstu ustavnog i međunarodnog, napose kaznenog, prava

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno svladanog predmeta, doktorand će biti kvalificiran

-          prezentirati usvojena znanja odnosno ishode učenja,

-          sustavno i jasno izražavati te obrazlagati vlastite teze i stavove,

-          razvijati i unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja u njihovoj primjeni,

-          sudjelovati u timskom radu (specijaliziranim radnim skupinama) odnosno znanstvenim i stručnim projektima

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

Sudjelovanje na nastavi i dopunskim konzultacijama

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i  iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje te obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije i logičko zaključivanje te primjena prava na određene  hipotetske slučajeve.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije kolegija mlađe osobe u kaznenom pravu (tj. maloljetničkog kaznenog prava), sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5)

 

Obveze studenata

Praćenje predavanja, aktivno sudjelovanje u raspravama, nazočnost konzultacijama, polaganje pismenog i usmenog ispita.

Obavijesti