SUZBIJANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA:
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166795
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davor Derenčinović
Izvođači: prof. dr. sc. Anita Kurtović Mišić - Predavanja
prof. dr. sc. Borislav Petrović - Predavanja
Osnovni podaci
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
3.0 166795
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

U akademskoj godini 2018/2019. neće održavati konzultacije zbog slobodne studijske godine. 

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
Izvođač Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Anita Kurtović Mišić (Predavanja)
prof. dr. sc. Borislav Petrović (Predavanja)
Literatura
Derenčinović D.; Komentar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije;
Derenčinović D.; Ogledi o terorizmu i antiterorizmu; Zagreb (2005)
Becker; Derenčinović (ed.); International Terrorism - The Future Unchained; Zagreb (2008)
Kurtović, A.; Organizirani kriminalitet - kaznenopravna pitanja odgovornosti (krivnje) i sankcija; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1999), str. 163-174
Kurtović; Tomašević; Organizirani kriminalitet: oduzimanje koristi stečene kaznenim djelom; Policija i sigurnost, 8(1999), 3-4 (1999), str. 171-185
Novoselec (ur.) i dr.; Posebni dio kaznenog prava; Zagreb (2011), str. odabrana poglavlja
Bačić F.; Neki kaznenopravni aspekti problematike organiziranog kriminaliteta; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo praksu, 6(1999).1 (1999), str. 37-54
Derenčinović D.; Mit(o) korupciji; Zagreb (2001)
Derenčinović D.; Nisu na prodaju - o pravima žrtava trgovanja ljudima nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Rantsev protiv Cipra i Rusije; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 1(2010), 1 (2010), str. 53.-72
Derenčinović D.; Novi obzori terorizma i antiterorizma - hrvatsko motrište; Zagreb (2007)
Horvatić Ž.; Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala; Zagreb (2002)
Horvatić Ž,; Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51(2001), 2 (2001), str. 249-305
Horvatić; Đurđević; rogram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe; Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb (1996), str. 215-236
Ivičević Karas E.; Komentar Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem; Zagreb (2011)
Krapac D.; Pogled na neke važnije odredbe novoga hrvatskoga kaznenog zakonodavstva o organiziranom kriminalitetu i pitanja njihove praktične primjene; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 511-543
Krapac D.; Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kaznenih djela organiziranoga kriminaliteta u novom Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4(1997), 2 (1997), str. 403-418
Mrčela M.; Posjedovanje droge - oblik organiziranog kriminaliteta?; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 803-810
Novosel D.; Kaznenopravni aspekti i dometi Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta; Hrvatska pravna revija, 1(2001), 5 (2001), str. 122-133
Novoselec P.; Organizirani kriminal - pitanja kaznenopravnih inkriminacija nedozvoljenih ponašanja; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 763-778
Sačić Ž.; Suzbijanje organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj - kriminalistička stajališta; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 833-874
Sieber U.; Internationale Organisierte Kriminalitaet; Cologne: Carl Heymanns Verlag (1997)
Singer M.; Organizirani kriminal; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 547-576
Svedrović M.; Položaj branitelja u kaznenim postupcima za kaznena djela u svezi s organiziranim kriminalitetom; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998), 2 (1998), str. 875- 900
Van Duyne et al.; Criminal Finances and Organising Crime in Europe; Nijmegen (2003)
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
Opća i posebna znanja koja se stječu predmetom odnose se, između ostalog, na upoznavanje s normativnim okvirom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i mogućnostima njegove optimalne primjene u praksi djelovanja tijela kaznenog pravosuđa. Ta znanja nisu ograničena na hrvatski kaznenopravni sustav. Standardi nacionalnog zakonodavstva u suzbijanju organiziranog kriminaliteta analiziraju se iz motrišta poredbenog prava i relevantnih izvora međunarodnog prava. Uz organizirani kriminalitet, obrađuju se i uzroci, pojavni oblici te kaznenopravni aspekti korupcije i pranja novca, kao oblika kriminalnog djelovanja koji su vrlo često povezani s organiziranim kriminalitetom, kao i terorizma čiji su pojavni oblici vrlo često bliski organiziranom kriminalitetu od kojeg se razlikuje po cilju (motivima). Kolegij je povezan s osnovnim predmetima poslijediplomskog studija - kaznenim materijalnim i procesnim pravom, kao i s ostalim predmetima, osobito kriminologijom i kriminalistikom. Sadržaji kolegija u tom su smislu komplementarni sadržajima ostalih predmeta poslijediplomskog studija. Organizirani kriminalitet više nije ekskluzivitet kojim se bave tek određene skupine specijalista u okviru tijela kaznenog pravosuđa. Prijetnja koju organizirani kriminalitet predstavlja za društvo u cjelini razlog je za mobilizaciju cjelokupnog sustava kaznenog pravosuđa radi njegove prevencije i suzbijanja. Stoga je produbljivanje znanja o različitim aspektima suzbijanja organiziranog kriminaliteta kao važne odrednice suvremenih strategija politike suzbijanja kažnjivih ponašanja u cjelini, potrebno ne samo specijalistima koji se svakodnevno bave suzbijanjem te vrste kriminaliteta, već i svim polaznicima poslijediplomskog studija iz kaznenopravnih znanosti. U tom smislu kolegij predstavlja značajan doprinos pravnom obrazovanju na području kaznenopravnih znanosti.

Sadržaj kolegija
1.Definicija organiziranog kriminaliteta;
2. Tipovi organiziranih kriminalnih skupina;
3. Transnacionalnost organiziranog kriminaliteta;
4. Fenomenološki i etiološki aspekti organiziranog kriminaliteta;
5. Analiza modela interakcije između organiziranih kriminalnih skupina i političkih elita;
6. Osnovni materijalnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta;
7. Pojmovi grupe i zločinačke organizacije u hrvatskom i poredbenom kaznenom pravu;
8. Kaznena djela organiziranog kriminaliteta;
9. Kaznenopravne sankcije za kaznena djela organiziranog kriminaliteta;
10. Značenje mjere oduzimanja imovinske koristi u suzbijanju organiziranog kriminaliteta;
11. Osnovni procesnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta (između ostalog:
uporaba mjera kojima se privremeno ograničavaju određena ustavom zajamčena prava
građana, institut pokajnika, zaštita svjedoka i suradnika kaznenog pravosuđa u suzbijanju
organiziranog kriminaliteta);
12. Osnovni međunarodnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta kroz analizu relevantnih višestranih (Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog
organiziranog kriminaliteta s protokolima) i dvostranih međunarodnih ugovora (između
ostalog: međunarodna pravna pomoć, izručenje, policijska suradnja itd.);
13. Analiza Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i funkcioniranja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta;
14. Povezanost organiziranog kriminaliteta, korupcije i pranja novca;
15. Fenomenološki i etiološki aspekti korupcije, korupcijska kaznena djela, analiza Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Kaznenopravne konvencije o korupciji
Vijeća Europe;
16. Fenomenološki i etiološki aspekti pranja novca, kazneno djelo pranja novca, analiza Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta stečenih kaznenim djelom;
17. Pojam terorizma i kaznenopravna reakcija
18. Oblici terorističkog djelovanja, međunarodne konvencije, unutarnje zakonodavstvo
19. Analiza relevantne sudske prakse
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, doktorand će moći definirati i objasniti pojam organiziranog kriminaliteta; izdvojiti i razumjeti različite tipovi organiziranih kriminalnih skupina; kritički vrednovati i prepoznati modele interakcija između organiziranih kriminalnih skupina i političkih elita; interpretirati i primjeniti kaznena djela organiziranog kriminaliteta i kaznenopravne sankcije za kaznena djela organiziranog kriminaliteta; razumijeti i objasniti fenomenološki i etiološki aspekti organiziranog kriminaliteta; definirati i kritički interpretirati osnovne materijalnopravne aspekte suzbijanja organiziranog kriminaliteta te pojmove grupe i zločinačke organizacije u hrvatskom i poredbenom kaznenom pravu; objasniti i preispitati značenje mjere oduzimanja imovinske koristi u suzbijanju organiziranog kriminaliteta, posebno proširenog oduzimanja; razumijeti povezanost organiziranog kriminaliteta, korupcije i pranja novca; kritički istražiti fenomenološke i etiološke aspekte korupcije, korupcijska kaznena djela te fenomenološke i etiološke aspekte pranja novca; definirati pojam terorizma i kaznenopravnu reakciju; izdvojiti oblike terorističkog djelovanja; interpretirati i primijeniti relevantne međunarodne konvencije i unutarnje zakonodavstvo te predložiti nova rješenja za borbu protiv organiziranog kriminaliteta.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta doktorand će moći javno prezentirati usvojene ishode učenja te izraziti se jasnim i dobro strukturiranim tekstom obrazlažući svoje stavove.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Obveze studenata

Nastava iz predmeta provodi se obliku predavanja u kojem nastavnik upoznaje polaznike s osnovama materije. U iznošenju tih sadržaja nastavnik koristi metodu multimedijalne prezentacije. Premda se radi o tzv. katedarskom obliku nastave, polaznici su aktivno uključeni u njezino odvijanje. Interakcija između nastavnika i polaznika u izvođenju nastave osigurava se kroz rješavanje problemskih zadataka iz predmetne materije. Provjera znanja prije pristupanja ispitu provodi se u obliku periodičkih evaluacija i putem konzultacija (fakultativno). Nakon odslušanih predavanja polaznici stječu pravo polaganja ispita. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Polaznik ima pravo pristupiti usmenom dijelu ispita bez obzira na uspjeh ostvaren u pismenom dijelu. Ispit se ne ograničava na jednostavno iznošenje sadržaja usvojenih na predavanjima, već polaznik mora iskazati sposobnost rješavanja problemskih zadataka iz ispitne materije koji se temelje na stvarnim ili hipotetičkim slučajevima iz sudske prakse.

Obavijesti