Sudska psihijatrija
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166809
ECTS: 3.0
Nositelji:
Osnovni podaci
Sudska psihijatrija Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
3.0 166809
Literatura
Kozarić-Kovačić D, Grubišić-Ilić M, Grozdanić V; Forenzička psihijatrija; 2. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada (2005)
Kozarić-Kovačić D.; Medicinski i pravni aspekti za zaštitu djece od zlouporabe droga i zlostavljanja; Zagreb: UNICEF (2001)
Kozarić-Kovačić D, Borovečki A.; Malingering PTSD. In: Thomas A. Corrales, ed. Focus on Post-Traumatic Stress Disorder Research; Hauppauge, NY: Nova Science Publishers, Inc. (2005), str. 185-208
Kozarić-Kovačić D.; Alkoholičari počinitelji kaznenih djela protiv života i tijela; Zagreb: MUP RH (1996)
Kozarić-Kovačić D, Nenadić-Šviglin K, Ljubin T.; Sociopatološka obilježja narkomana i osoba s poremećajem ličnosti - počinitelja kaznenih djela; Zagreb: MUP RH (1996)
Kocijan-Hercigonja D, , Kozarić-Kovačić D, Hercigonja-Novković V.; Zlostavljanje djece tijekom brakorazvoda; Pediatria Croatica (2003), str. 165-167
Đurđević Z.; Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama; Zagreb: Sveučilišna tiskara (2002), str. izabrana poglavlja
Goreta M, Čović-Peko I. Buzina N.; Psihijatrijska vještačenja: kazneno pravo, I dio.; Zagreb: Medicinska naklada (2005)
Kozarić-Kovačić D, Havelka Meštrović A, Rak D, Mužinić L, Marinić I.; Cognitive status of Croatian combat veterans and their compensation-seeking (http://dx.doi.org/10.1080/14789949.2013.815257); J Forensic Psych Psychology (2013)
Mužinić L, Kozarić-Kovačić D, Marinic I.; Psychiatric aspects of normal and pathological lyinig (http://dx.doi.org/10.1016/j.ijlp.2016.02.036); International Journal of Law and Psychiatry (2016), str. 88-93
Kozarić-Kovačić D, Eterović M.; Diagnosing posttraumatic stress disorder; 3rd Internantional Congress of Medical Assessors. 18.-20. April 2013., Maribor, Slovenia. Ljubljana: Zavod za pokojinsko in invalidsko zavarovanje Slovenije (2013), str. 111-117
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
1. Steći znanja iz sudske psihijatrije, te opće i specijalne psihopatologije u sudskoj psihijatriji
2. Upoznati studente s kaznenopravnim položajem osoba s duševnim smetnjama. Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i vještačenjem osoba s duševnim smetnjama
3. Analizirati odabrana psihijatrijska vještačenja
4. Proširiti znanja studenata u području sudske psihijatrije i kaznenopravnom položaju osoba s duševnim smetnjama
5. Utjecati na razvoj sposobnosti analitičkog i kritičkog razmišljanja studenata (postdiplomanta)
6. Vrednovati postojeća rješenja, prednosti i nedostatke hrvatske sudske psihijatrije

Sadržaj kolegija
Kolegijem će biti obuhvaćena opća psihopatologija (svijest, opažanje, afektivitet, volja, pažnja, psihomotorika, pamćenje, nagoni, mišljenje, inteligencija, poremećaji doživljavanja vlastite osobe) te odabrana poglavlja iz specijalne psihopatologije u sudskoj psihijatriji, simuliranje, kaznenopravni položaj osoba s duševnim smetnjama, načela postupanja s osobama s duševnim smetnjama, prisilni i dobrovoljni smještaj, prava pacijenata, informirani pristanak, prava i dužnosti osoba s duševnim smetnjama, krivnja, neubrojivost, smanjena ubrojivost, opasnost, sigurnosne mjere, vještačenje duševnih smetnji.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          objasniti pojam sudske psihijatrije i njezin odnos prema psihijatrijskim i pravnim granama (kaznenom i građanskom pravu) te odnos između neubrojivosti i smanjene ubrojivosti  i sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i mjere liječenja osoba oboljelih od ovisnosti, kao i prisilnog liječenja delikventnih i ne-delikventnih osoba s duševnim poremećajima;

-          kritički vrednovati i prepoznati osnovne pojmove vezane uz sudsku psihijatriju te mogućnosti tretmana počinitelja kaznenih djela s duševnim poremećajima (vrste obveznih mjera liječenja, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama,  liječnička tajna, istraživanja, etički principi i dr.);

-          razumjeti i objasniti temeljne pojmove vezane uz sudsku psihijatriju (vrste duševnih poremećaja, simulacija duševnih poremećaja, liječenje osoba s duševnim poremećajima, dobrovoljno i prisilno liječenje duševno oboljelih osoba i dr.);

-          definirati posebnosti sustava sudske psihijatrije;

-          izdvojiti osnovna obilježja odgovornosti osoba s duševnim poremećajima.

Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          interpretirati pojmove iz opće i specijalne psihopatologije koji su značajni za sudsku psihijatriju, obilježja pojedinih oblika tretmana s obzirom na dobrovoljno i prisilno liječenje, indikacije za prisilno liječenje duševno oboljelih osoba ne-počinitelja i počinitelja kaznenih dijela, mogućnosti istraživanja u području sudske psihijatrije;

-          demonstrirati  povezanost sudske psihijatrije i prava;

-          primijeniti stečeno znanje u praksi;

-          koristiti i na ispravan način interpretirati stečena znanja iz sudske psihijatrije u svakodnevnom radu. 

Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          provjeriti stupanj i opseg ostvarivanja načela sudske psihijatrije u  praksi;

-          usporediti hrvatski sustav koji se odnosi na sudske pacijente sa sustavima drugih država i ispitati njegovu usklađenost sa sustavima Europske unije;

-          izdvojiti specifičnosti položaja sudskih pacijenata u odnosu na  druge sustave i ispitati uzroke i posljedice takvog položaja;

-          ispitati i kategorizirati različite modele sudske psihijatrije i njihovu primjenu u sudskoj praksi;

-          analizirati postojeću sudsku praksu u segmentu koji se odnosi na sudsku psihijatriju.

Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          predlagati potrebne izmjene u području koje se odnosi na sudsku psihijatriju i sudsku praksu;

-          pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih aspekata sudske psihijatrije;

-          formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske politike koja se odnosi na abnormalne delinkvente i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava;

-          izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja sudske psihijatrije;

-          osmisliti  protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature.

Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta sudske psihijatrije u praktičnim uvjetima;

-          odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata sudske psihijatrije i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju užu specijalizaciju;

-          vrednovati nacionalni sustav koji se odnosi na abnormalne delinkvente s pravnog aspekta.

 

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja;

-          izražavati se precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;

-          unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja;

-          sudjelovati u timskom radu i praksi.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i  iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje i obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije i logičko zaključivanje te primjena prava na određene  hipotetske slučajeve.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije prekršajnog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa te kroz interakciju sa studentima, a nakon završenih predavanja putem ispita.

 

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima, pripremljenost, aktivno sudjelovanje na nastavi i polaganje ispita.

Obavijesti