KAZNENO PROCESNO PRAVO - OPĆI DIO:
Kazneno procesno pravo - opći dio
Kazneno procesno pravo - opći dio
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166791
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zlata Đurđević
prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
prof. dr. sc. Ivo Josipović
Osnovni podaci
Kazneno procesno pravo - opći dio Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
7.0 166791
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Zlata Đurđević Trg Republike Hrvatske 14, soba 38
prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas

Srijedom od 10 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 43
prof. dr. sc. Ivo Josipović

Ponedjeljkom od 12 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 46/II. kat
Literatura
Krapac, D.; Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I.; Narodne novine (2015), str. I.-V. poglavlje
Bonačić, M.; Đurđević, Z.; Gluščić, S.; Ivičević Karas, E.; Josipović, I.; Novoselec, H.; Kazneno procesno pravo Primjerovnik; Narodne novine (2014), str. I. poglavlje
Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima; Sveučilišna tiskara (2013)
Damaška, M.; Lica pravosuđa i državna vlast; Nakladni zavod Globus (2008)
Ivičević Karas, E.; Pomicanje granica prava na branitelja pod utjecajem europskog kaznenog prava; HLJKPP (2015), str. 355-382
Burić, Z.; Novi položaj žrtve u kaznenom postupku - u povodu obveze transponiranja odredaba direktive 2012/29/EU u hrvatski kaznenopravni sustav; HLJKPP (2015), str. 383-410
Ivičević Karas, E.; Dokazna snaga rezultata istrage prema Prijedlogu novele Zakona o kaznenom postupku; HLJKPP (2013), str. 691-714
Đirđević, Z.; Rekonstrukcija, judicijalizacija, konstitucionalizacija, europeizacija hrvatskog kaznenog postupka V. novelom ZKP/08: prvi dio; HLJKPP (2013), str. 313-362
Ivičević Karas, E.; Puljić, D.; Presuda na temelju sporazuma stranaka u hrvatskom kaznenom procesnom pravu i praksi Županijskog suda u Zagrebu; HLJKPP (2013), str. 823-849
Pajčić, M.; Valković, L.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava na pravično suđenje; HLJKPP (2012), str. 751-794
Đurđević, Z.; Suvremeni razvoj hrvatskoga kaznenog procesnog prava s posebnim osvrtom na novelu ZKP iz 2011; HLJKPP (2011), str. 311-357
Valković, L.; Burić, Z.; Primjena izabranih elemenata prava na formalnu obranu iz prakse Europskog suda za ljudska prava u hrvatskom kaznenom postupku; HLJKPP (2011), str. 521-556
Đurđević, Z.; Sudska kontrola državnoodvjetničkog kaznenog progona i istrage: poredbenopravni i ustavni aspekt; HLJKPP (2010), str. 7-24
Đurđević, Z.; Procesna jamstva obrane prema suokrivljeniku kao svjedoku optužbe; HLJKPP (2009), str. 783-808
Bojanić, I.; Đurđević, Z.; Dopuštenost uporabe dokaza pribavljenih kršenjem temeljnih ljudskih prava, formalnu obranu iz prakse Europskog suda za ljudska prava u hrvatskom kaznenom postupku; HLJKPP (2008), str. 973-1003
Ivičević Karas, E.; Načelo jednakosti oružja kao konstitutivni element prava na pravični kazneni postupak iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2007), str. 761-788
Opis predmeta
Ciljevi kolegija:
1. Steći produbljena znanja o kaznenoprocesnoj regulativi kao optimalnom normativnom rješenju sučeljavanja tendencije za funkcionalnošću kaznenog progona i postupka te tendencije zaštite prava građana u povijesnom i poredbenopravnom aspektu;
2. Proširiti znanje o temeljnim načelima kaznenog procesnog prava, napose načelu pravičnog postupka u judikaturi Europskog suda za ljudska prava i praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske;
3. Analizirati normativna rješenja isudsku praksu iz perspektive konvencijskih i ustavnih pravnih standarda;
4. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja o normativnom uređenju i primjeni u praksi općih i posebnih elemenata pravičnog postupka;
5. Vrednovati prednosti i nedostatke hrvatskog kaznenog procesnog prava iz perspektive međunarodnih, napose europskih pravnih standarda.

Predmet Kazneno procesno pravo - opći dio studente uvodi u produbljivanje poznavanja kaznenoprocesne regulative kao optimalnog normativnog rješenja sučeljavanja tendencije za funkcionalnošću kaznenog progona i postupka te tendencije zaštite prava građana u povijesnom i poredbenopravnom aspektu. Teorijski instrumentarij za procjenu te regulative do sada se temeljio na tradicionalnom učenju u tri tipa kaznenog postupka (koje studenti opširno i produbljeno proučavaju) ali se nakon nedavnih istraživanja u poredbenom pravu, poglavito radova profesora Damaške sa sveučilišta Yale u SAD, obogatio novim pristupom koji povezuje elemente strukture državne vlasti sa regulatornom i dominatornom funkcijom države kako bi u tom povezivanju identificirao i analizirao ciljeve kaznenog procesa i njihovo povratno djelovanje na njegove sastavne elemente.
Kolegijem će biti obuhvaćeni sljedeći sadržaji: tipovi kaznenog postupka (tradicionalna teorijska podjela na akuzatorni, inkvizitorni i mješoviti tip kaznenog postupka i nove teorije o tipovima kaznenog postupka kao teorijskim modelima njegove analize); načelo pravičnog postupka kao stožerno načelo kaznenog procesnog prava (opći i posebni elementi općenito, pravo na branitelja, konfrontacijsko pravo); konsenzualni postupci (osnovni oblici, sporazumijevanje i temeljna načela pravičnog postupka).
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          definirati središnje pojmove kaznenog procesnog prava i objasniti važnost poštivanja temeljnih načela kaznenog procesnog prava;

-          izdvojiti glavne povijesne pravne izvore koji su determinirali razvoj kaznenog procesnog prava;

-          razumjeti i objasniti kakav je utjecaj odluka  Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava na legislativnu i sudsku praksu u području kaznenog procesnog prava u Republici Hrvatskoj;

-          razumjeti i objasniti kako sekundarni izvori prava Europske unije utječu na razvoj i harmonizaciju kaznenog procesnog prava država članica;

-          izdvojiti glavne suprotstavljene tendencije u kaznenom procesnom pravu – tendenciju osiguranja učinkovitog kaznenog progona i tendenciju zaštite prava i sloboda pojedinca u kaznenom postupku i prepoznati njihove implikacije u konkretnim zakonodavnim rješenjima;

-          diskutirati o dvojbenim zakonodavnim rješenjima u području kaznenog procesnog prava, gledano iz perspektive ustavnih, europskih i međunarodnih pravnih standarda,  i predložiti moguća alternativna rješenja.

Primjena

-          koristiti i na ispravan način interpretirati glavne i sporedne izvore kaznenog procesnog prava;

-          ilustrirati način na koji povijesni, poredbeni, europski i međunarodnopravni propisi iz područja kaznenog procesnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima utječu na formiranje zakonodavnih rješenja i sudske prakse;

-          demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost judikature Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava s jedne strane i zakonodavnih reformi na području kaznenog procesnog prava s druge strane;

-          ilustrirati proces konstitucionalizacije kaznenog procesnog prava.

Analiza

-          usporediti modele kaznenog postupka s obzirom na njihove temeljne odrednice;

-          analizirati odredbe glavnih i sporednih izvora kaznenog procesnog prava s obzirom na njihovu (ne)usklađenost sa ustavnim i europskim jamstvima zaštite temeljnih ljudskih prava;

-          analizirati i kritički vrednovati implementaciju direktiva u hrvatsko kazneno procesno pravo;

-          analizirati odluke domaćih sudova s obzirom na primjenu ustavnih i europskih pravnih standarda;

-          ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske na reformu domaćeg sustava kaznenog pravosuđa;

-          provjeriti poštuju li, i u kojoj mjeri, pojedina zakonodavna rješenja usvojena u okviru domaćeg sustava kaznenog pravosuđa relevantnu judikaturu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

 

Sinteza

-          formulirati zaključke o značaju presuda Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima protiv Republike Hrvatske i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske za razvoj nacionalnog kaznenog procesnog prava;

-          voditi raspravu o načinu primjene pojedinih zakonodavnih rješenja u praksi nacionalnih sudova;

-          pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta kaznenog procesnog prava;

-          prosuditi uspješnost reforme hrvatskog kaznenog pravosuđa u kontekstu nastojanja da se ostvari konstitucionalizacija temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Vrednovanje

-          preporučiti izmjenu pojedinih kaznenoprocesnih odredbi radi usklađivanja s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;

-          procijeniti da li i u kojoj mjeri primjena postojećih zakonodavnih rješenja u praksi udovoljavaju zahtjevima pravnih standarda ustanovljenih Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda; 

-          valorizirati kvalitetu i održivost normativnog okvira koji uređuje postupanje subjekata i sudionika u kaznenom postupku s aspekta potrebe uravnoteženja suprotstavljenih tendencija u kaznenom procesnom pravu;

-          zaključiti o glavnim trendovima i perspektivama razvoja u kaznenom procesnom pravu.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja;

-          unaprjeđivati sposobnost kritičkog analiziranja normativnih rješenja i prakse kaznenog procesnog prava;

-          unaprjeđivati sposobnost izražavanja svojih stajališta, utemeljenih na dobro strukturiranim argumentima;

-          sudjelovati u timskom, kao i samostalnom profesionalnim radu.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.

 

Usmeni ispit

Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno

Obavijesti