KRIMINALISTIKA:
Kriminalistika
Kriminalistika
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166805
ECTS: 6.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Željko Karas
doc. dr. sc. Josip Pavliček
Osnovni podaci
Kriminalistika Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
6.0 166805
Nositelj Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Željko Karas
doc. dr. sc. Josip Pavliček
Literatura
Pavišić, B., Modly, D., Veić, P.; Kriminalistika, knjiga l.; Golden marketing - Tehnička knjiga (2006)
Modly, D.; Očevid; MUP (2010)
Pavliček, J.; Kriminalistički intervju; Međunarodno kriminalističko udruženje (2013)
Pavliček, J.; Krvni delikti; Međunarodno kriminalističko udruženje (2015)
Karas, Ž.; Kriminalistički značaj pribavljanja osumnjičenikovog iskaza prije početka kaznenog postupka; Policija i sigurnost (2015)
Karas, Ž.; Povijesni razvoj redarstvenih vlasti; HLJKPP (2016), str. 153-186
Karas, Ž.; Uvod u kriminalistiku; MUP (2012)
Mršić, G., Modly. D., Popović, M.; Forenzika: Istraživanje mjesta događaja; Hrvatska sveučilišna naknada (2015)
Mršić, G., Modly, D.; Forenzika: Operativni podsjetnik za kriminaliste; Hrvatska sveučilišna naknada (2016)
Pavliček, J.; Uporaba trodimenzionalnog laserskog skenera u kriminalističkom istraživanju i kaznenom postupku; Policija i sigurnost (2011), str. 1, 93-102
Pavliček, J., Pemper, M.; Položaj kriminalistike u prevenciji i suzbijanju terorizma, Zbornik radova s međunarodne konferencije "Rat protiv terorizma nakon 10 godina"; MUP (2012), str. 211-226
Pavliček, J., Ljubin Golub, T.; Gender Differences in Interview Tactics with Suspect. Journal of Criminal Investigation and Criminology; (2013), str. 64(3), 267-274
Karas, Ž.; eke poteškoće u provedbi radnje prikrivenog istražitelja; Policija i sigurnost (2012), str. 21(3), 574-593
Karas, Ž.; Udio postupanja redarstvenih vlasti u provedbi istražne radnje očevida; HLJKPP (2011), str. 18(1), 31-47
Karas, Ž.; Neke kriminalističke značajke hvatanja na počinjenju kaznenog djela; Zbornik prispevkov Peti slovenski dnevi varstvoslovja, Ljubljana, Fakulteta za policijsko-varnostne vede (2004), str. 535-544
Karas, Ž.; Role of Forensic Evidence Collected on a Crime Scene; The Tenth Biennial International Conference Criminal Justice and Security in Central and Eastern Europe (2014)
Karas, Ž.; Mistaken Eyewitness Identification in Lineup. Criminalistics/Criminal investigation in Europe - State of the Art and Challenges for the Future; Ljubljana, Faculty of Criminal Justice and Security (2011)
Opis predmeta
Tijekom nastave će biti obuhvaćeni sadržaji u odnosi na pojam, predmet i zadatke kriminalistike, sustav kriminalistike, razvoj kriminalistike, odnos prema spoznaji i dokazivanju u kaznenom postupku (činjenice, dokazi, sumnja, verzije).

Sadržaji kriminalističke taktike se odnose na praksu otkrivanja, istraživanja i sprečavanja kriminaliteta kako bi se usavršili postojeće načine radi otkrivanja, razjašnjavanja i sprečavanja kaznenih djela. U taktici će biti posebno tretirane izvidne radnje, posebne dokazne radnje te hitne dokazne radnje.

Iz područja kriminalističke tehnike (istražne i laboratorijske meode) proučavanjem, prilagođavanjem i usavršavanjem znanstveno-tehničkih metoda i sredstava za suzbijanje kriminaliteta s ciljem otkrivanja i tumačenja tragova u otkrivačko-dokazne svrhe.

Iz područja kriminalističke metodike se proučavaju posebnosti otkrivanja, istraživanja i dokazivanja pojedinih vrste kaznenih djela.

Ciljevi kolegija:
1. Steći znanja iz kriminalistike kao znanosti i kriminalističkog istraživanja kao praktične primjene,

2. Upoznati polaznike studija sa sadržajima kriminalističke znanosti koji su involvirani u norme ZKP-a i drugih kaznenopravnih propisa,

3. Proširiti znanja polaznika u području udjela pojedinih vrsta dokaza u otkrivanju i istraživanju kaznenih djela, te značaja pojedinih radnji u odnosu na vrste kaznenih djela,

4. Proširiti znanja polaznika u području taktike pojedinih radnji,

5. Raščlaniti odabrane kriminalističke slučajeve radi stjecanja uvida u okolnosti koje doprinose istraživanju i pravilnom utvrđivanju činjeničnog stanja, i

6. Potaknuti kod postdiplomanta razvoj sposobnosti raščlambe i kritičkog razmišljanja o postupanju i dokazima.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

 

Znanje i razumijevanje

-     definirati složenije pojmove i pojave iz područja kriminalističkog istraživanja;

-     usporediti ulogu pojedinih dokaza u fazi otkrivanja i dokazivanja;

-     objasniti faktore koji utječu na riješenost kaznenih djela.

 

Primjena

-     kategorizirati pojedine vrste prikupljenih informacija i kriminalističke radnje prema značaju za dokazivanje pojedine vrste kaznenog djela;

-     kritički prosuđivati dosege postojećih kriminalističkih i kriminalističko-tehničkih metoda;

 

Analiza i sinteza

-     upravljati provođenjem radnji kroz suradnju državnog odvjetnika i istražitelja;

-     kategorizirati poteškoće koje dovode do odbacivanja prijave ili odbijanja optužnice;

-     integrirati prikupljene činjenice radi donošenja odgovarajućeg zaključka.

 

Vrednovanje

-     procijeniti vjerodostojnost činjenica u pojedinim fazama istraživanja;

-     zaključiti o važnosti personalnih i materijalnih izvora u presudi;

-     postaviti prioritete u kriminalističkom istraživanju;

-     usporediti poteškoće u istraživanju različitih skupina kaznenih djela;

-     obrazložiti utjecaj kriminalistike na ishod kaznenog postupka.

 

Praktične i generičke vještine:

 

Vezane su uz kriminalistički inženjering u smislu da tijela represije poduzimaju određene mjere i radnje pravodobno, na odgovarajući način sukladno pravilima kriminalistike. Riječ je o kriminalističkom istraživačkom radu (sui generis)  koji je znanstveno utemeljen i orijentiran na praksu.

 

Nakon uspješno savladanog predmeta polaznik postdiplomant će moći:

- predstavljati stečena znanja te predstaviti ishode učenja,

- sastavljati odgovarajuće akte iz područja kriminalističkog istraživanja,

- doprinositi timskom radu i praksi.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

 

Nastava 

Predavanja bi trebala biti usmjerena na poticanje kritičkog razmišljanja i međusobnu komunikaciju predstavljanjem mišljenja te vrednovanjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema, cilj je doprinositi razumijevanju uloge kriminalistike u sustavu kaznenog prava.

 

Usmeni ispit

Na pisanom i usmenom ispitu provjerava se sposobnost studenta u primjeni znanja na nove okolnosti, mogućnost odabira ispravnih rješenja i procjene opasnosti koje bi mogle ugrožavati ciljeve istraživanja. Bitno je zaključivanje uz prikladno obrazlaganje odgovara.

 

Kriteriji

Ocjenjivanje se provodi u odnosu na ishode učenja, uvažavanjem načina sudjelovanja tijekom nastave te rezultatima na pisanom i usmenom ispitu. Usmeni ispit je razgovor sa studentom, u kojem se pokazuje razumijevanje i zaključivanje te primjena znanosti u praksi.

Završna ocjena ispita je utemeljena na pokazanim znanjima. Aktivnost tijekom nastave će se uzeti u obzir pri određivanju ocjene. Kriteriji se promatraju u odnosu na ishode učenja i  sposobnost primjene na slučajeve iz kriminalističke prakse. Ocjene se prilagođavaju temeljem prikazanih vrijednosti kroz uobičajenu ljestvicu ocjena.

 

Obveze studenata

 

Nazočnost nastavi, priprema i sudjelovanje u raspravama o pojedinim kriminalističkim slučajevima, doprinos vlastitim iskustvima i slučajevima, polaganje ispita po završetku nastave.

 

Obavijesti