POVIJEST MEĐUNARODNOG PRAVA:
Povijest međunarodnog prava
Povijest međunarodnog prava
Studij: Međunarodno javno i međunarodno privatno pravo - 1. semestar
Šifra: 166894
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davorin Lapaš
prof. dr. sc. Marko Petrak
Osnovni podaci
Povijest međunarodnog prava Međunarodno javno i međunarodno privatno pravo - 1. semestar
5.0 166894
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davorin Lapaš

utorkom, od 14 sati

Ćirilometodska 4, soba 24
prof. dr. sc. Marko Petrak

Utorkom od 17h

Ćirilometodska 4, soba 30
Literatura
Andrassy, J., Bakotić, B., Vukas, B.; Međunarodno pravo, sv. 1; (1998), str. 1-3, i 6-8
Degan, V.Đ.; Međunarodno pravo, 2. izd.; (2006)
Nussbaum, A.; A Concise History of the Law of Nations; (1962), str. (capita selecta) ili ad. 4
Domingo, R.,; The Global Law; (2010), str. (capita selecta) ili ad. 3
Bederman, D.J.; International Law in Antiquity; (2003)
Calore, A (ur.); "Guerra giusta"? Le metamorfosi di un concetto antico; (2003)
Catalano, P.; Linee del sistema sovranazionale romano; (1965)
Sera Y Truyol, A.; Histoire du droit international public; (1995)
Ziegler, K.-H.,; Volkerrechtsgeschichte; (1994)
Opis predmeta
Cilj predmeta Povijest međunarodnog prava jest prije svega pružiti studentima Poslijediplomskog studija uvid u temelje, kao i u povijesni razvoj međunarodnopravnog poretka te im omogućiti da steknu osnovna teorijska znanja o međunarodnoj zajednici i njezinom pravnom uređenju. Također, posebna pažnja u izvođenju predmeta posvetit će se i povijesnom razvoju znanosti međunarodnog prava, izučavanju različitih pravnih škola unutar međunarodnopravne doktrine, kao i radova najznačajnijih pisaca s područja teorije međunarodnog prava.
Uz to, predmet Povijest međunarodnog prava zamišljen je i da produbi znanja stečena proučavanjem općega dijela međunarodnog prava na dodiplomskom studiju te time studentima omogući potpunije razumijevanje kako drugih, posebnih grana međunarodnoga prava i njihov odnos s međunarodnopravnim sustavom kao cjelinom, tako i odnos međunarodnoga prava s nacionalnim pravnim porecima država.
Konačno, u okviru toga predmeta obrađivale bi se i najnovije tendencije u razvoju međunarodnog prava, posebice najnoviji radovi Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo, kao i Instituta za međunarodno pravo (Institut de Droit international), kao i radovi Udruge za međunarodno pravo (International Law Association - ILA) čime bi se studentima omogućio i uvid u budući razvoj međunarodnoga prava.

Sadržaj kolegija:
1. Razvoj pojma i definicije međunarodnog prava
1.1. Podjele međunarodnog prava
1.2. Pravna priroda međunarodnog prava
1.3. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava
2. Povijesni razvoj međunarodnog prava
2.1. Antika
2.2. Srednji vijek
2.3. Novi vijek
2.4 Najnovije doba
3. Razvoj doktrine međunarodnog prava
3.1. Antika
3.2. Srednji vijek
3.3. Novi vijek
3.4. Najnovije doba
4. Najnovije tendencije u razvoju međunarodnog prava
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, doktorand će moći:

  • vrednovati značenje povijesti specifičnih međunarodnih legislativnih procesa
  • prosuditi specifičnosti povijesne uloge različitih subjekata  međunarodnog  prava kao istodobno tvoraca i adresata međunarodnopravnih normi;
  • ocijeniti važnost sudjelovanja pojedinih država u procesu stvaranja međunarodnog prava, kako na regionalnoj europskoj, tako i na univerzalnoj razini u povijesnom kontekstu;
  • procijeniti učinkovitost međunarodnopravnih normi u povijesnom kontekstu, posebice u svjetlu specifičnog sustava osiguranja njihove sekundarne efikasnosti svojstvene međunarodnom pravu.
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta doktorand će steći kompetencije koje će mu omogućiti analizu povijesti i razvoja međunarodnopravnog sustava na znanstvenoj razini kako kroz djelovanje međuvladinih organizacija, posebice u smislu tzv. službenih kodifikacija, tako i kroz proučavanje utjecaja materijalnih međunarodnopravnih izvora na razvoj pozitivnog međunarodnog prava. Stečene vještine omogućit će studentu da se na odgovarajući način služi relevantnim međunarodnim dokumentima normativnog sadržaja u povijesnom kontekstu njihova nastanka, razvoja i promjena (međunarodni ugovori, napose konstitutivni akti međunarodnih organizacija; sudske i arbitražne odluke; rezolucije, itd.) .

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Usmnei ispit.

Obavijesti