Studij:	Pravo - 2. semestar
Šifra:	31813
ECTS:	4.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko doc. dr. sc. Miran Marelja doc. dr. sc. Ivan Obadić
Ispitni rokovi:	26. 06. 2023. 10. 07. 2023. 11. 09. 2023. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 1; Autorska naklada (2005), str Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 2; Autorska naklada (2002), str Kurtović Šefko; Hrestomatija opće povijesti prava i države 1; Autorska naklada (1999), str Kurtović Šefko; Hrestomatija opće povijesti prava i države 2; Autorska naklada (2005), str

Opis predmeta:

Povijesni razvitak pojedinih država i njihovih pravnih sustava nemoguće je kvalitetno i u potpunosti razumjeti ne uzevši u obzir mnogobrojne čimbenike koje usmjeravaju njihov put te bez izdvajanja pojedinačnog sustava iz tokova europske i svjetske pravne povijesti. Na seminarima Opće povijesti prava i države razmatraju se karakteristična obilježja pojedinih država i pojedinih pravnih sustava, koja se potom uspoređuju u potrazi sa međusobnim sličnostima ili još češće, razlikama. Radi stjecanja kvalitetne pravne naobrazbe, studenti na seminarima detaljnije razmatraju recipročni utjecaj države i prava, no uz odabrane institute i institucije iz gradiva kolegija Opće povijesti prava i države kao dopuna se predstavljaju i analiziraju druge karakteristične odrednice razvitka prava i države koje pripadaju sadržajnim i vremenskim cjelinama izvan osnovnog, nadasve ograničenog, gradiva. Ovakav metodološki pristup omogućava da se, primjerice, razlike u zaštiti društveno bitnih interesa i svrhe kažnjavanja izdvoje i usporede u više starovjekovnih državno-pravnih sustava, da se u srednjem vijeku kroz zaštitu prava na zemlju obuhvate i ispuštena razdoblja pravnog razvitka prethodno obrađenih ili pak potpuno novih država, kao i da se spozna zašto tek novovjekovni razvitak države i prava omogućuje uspon pravnog pozitivizma i institucionalizaciju državnog, ali i međunarodnog života. U tu svrhu, prihvaćajući pravo kao sredstvo komunikacije društva, u radu se služimo prvenstveno odabranim pravnim aktima i doktrinama. Čitanje i analiza tekstova omogućuje postupno usvajanje osnovne pravne terminologije dok su seminarske diskusije na zadanu temu u pitanjima koji potječu iz najstarijeg doba (npr. opravdanje za postojanje smrtne kazne) do onih koji se periodično javljaju (npr. ograničenje osobnih sloboda u izvanrednim okolnostima) priprema za istupanja koja su dio profesije. Upravo izvorni pravni tekstovi omogućuju da se tumačenjem njihovih odredbi i razradom njihova utjecaja na društveni život, pa i kroz pravno-povijesnu interpretaciju samog akta, proširi znanje o društvenom obilježjima pojedine države u vremenskoj odrednici njezina razvoja. Time se ujedno razumijevanje pravne norme učvršćuje i produbljuje te otvaraju vrata samostalnom i kritičkom promišljanju koje je nužno za pravnu profesiju.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- definirati državne i pravne sustave koji su svojstveni za pojedina povijesna razdoblja;
- izdvojiti i kritiĉki vrednovati ĉimbenike koji su utjecali i oblikovali državne i pravne sustave od njihove pojave do modernog doba;
- prepoznati uzroke, posljedice i važnost određenih povijesnih događaja i procesa u razvoju države i prava;
- objasniti povijesnu, društvenu, gospodarsku i ideologijsku bit određene države i prava;
- identificirati neke kljuĉne razvojne linije kroz duža vremenska razdoblja za pojedine pravne i državne institute
- razumjeti da su suvremeni pravni i državni sustavi rezultat ponekad dugotrajnog povijesnog razvoja, te kako je na tim temeljima potrebno nadograđivati znanje iz pozitivnog prava
- opisati istraživaĉke metode koje su u pravnoj povijesti temelj za znanstveno istraživanje

 

Primjena
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- interpretirati glavne trendove i procese povijesnog razvoja prava i države zajedniĉke za europske i druge važne svjetske regije;
- razumjeti vremensku (povijesnu) dimenziju razvoja suvremenih pravnih i državnih struktura;
- usporediti sliĉnosti i razlike pravnih i drţavnih modela i dinamiku njihovih promjena kroz povijest;

- primijeniti analitiĉke i interpretativne vještine za razumijevanje suvremenih pravnih i državnih sustava i njihovih promjena;

Analiza
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- usporediti povijesni razvoj prava i drţave u razliĉitim regijama svijeta, njihov kontinuitet i glavne promjene koje su se dogodile u duljim vremenskim razdobljima;
- izdvojiti kljuĉne koncepte pomoću kojih razumijemo povijesne trendove razvoja prava i drţave, kao i pojedine važne događaje u tom procesu.
- ispitati koliko su ti trendovi bili opći ili specifiĉni za pojedine zemlje ili regije
- povezati politiĉke, socijalne, ekonomske i kulturne ĉimbenike i uvjete iz kojih su nastali takvi modeli i trendovi;

 

Sinteza
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- formulirati karakteristike procesa izgradnje pojedinih drţavnih modela i pravnih sustava u prostoru i vremenu;
- konstruirati meĊusobni utjecaj i povezanost pravnih sustava poĉevši od temeljne strukturne jedinice, pravne norme;
- izgraditi strukturu uzroĉno-posljediĉnog razvoja prava u vremenu te utjecaj razvoja drţave i centralizacije drţavnih funkcija na javno i privatno pravo kao i potrebu pravne regulacije odnosa izmeĊu drţava;
- predloţiti materijalne i formalne pretpostavke izgradnje pravnih pravila i nastanak pravnih grana kao i zaokruţenih pravnih sustava;

 

Vrednovanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- usporediti u vremenu razliĉite drţavne modele i pravne sustave, kao i njihovu meĊusobnu interakciju i sam proces izgradnje tih modela i sustava;
- odabrati i ponderirati vaţnost pojedinih pravna pravila, pravnih instituta i povijesnih dogaĊaja kao ekonomskih, socioloških, ideološko-filozofskih temelja modernih drţava i pravnih sustava današnjice;
- preispitati teleološku odreĊenost i dinamiĉnost procesa razvoja drţave i prava;
- ocijeniti ulogu pravne znanosti na oblikovanje pravnih pravila, pravnih grana i pravnih sustava;

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- javno prezentirati usvojene ishode uĉenja;
- izlagati pred auditorijem jasno i argumentirano vodeći raĉuna o razliĉitim stavovima unutar doktrine u odnosu na polazne teze izabranog izlaganja;
- uvažavati tuđe mišljenje i konstruktivno pristupiti tuđem neslaganju s vlastitim stavovima;
- biti samostalan u radu, ali i sudjelovati u radu kao dio skupine uz zdrav odnos prema kolektivu i svijest o prednostima i nedostacima takvog rada naspram individualnog rada.
- interdisciplinarni pristup pristup usvojen pri ovom predmetu uvažavati i primjenjivati i nadalje

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- javno prezentirati usvojene ishode uĉenja;
- izlagati pred auditorijem jasno i argumentirano vodeći raĉuna o razliĉitim stavovima unutar doktrine u odnosu na polazne teze izabranog izlaganja;
- uvaţavati tuđe mišljenje i konstruktivno pristupiti tuđem neslaganju s vlastitim stavovima;
- biti samostalan u radu, ali i sudjelovati u radu kao dio skupine uz zdrav odnos prema kolektivu i svijest o prednostima i nedostacima takvog rada naspram individualnog rada.
- interdisciplinarni pristup pristup usvojen pri ovom predmetu uvažavati i primjenjivati i nadalje
POVEZIVANJE ISHODA UĈENJA I PROVJERE ZNANJA
- pomoću tranzitivnih testiranja u vidu periodiĉnih priprema i ponavljanja za ispit utvrditi usvojenost pojedinog ishoda u danom trenutku.
- kompleksnijim ishodima uĉenja nadograĊivati znanje studenta i utvrđene nedostatke sustavno ispravljati te studente pripremati i navikavati na moduse praćenja i vrednovanja usvojenosti ishoda uĉenja.
- finalnom provjerom znanja u vidu pisanog i usmenog dijela ispita utvrditi stupanj usvojenosti pojedinih ishoda uĉenja studenata u okviru predmeta;
Preporučeni koraci u pisanju kriterija provjere znanja i vještina:
- Poticati rad studenata tijekom cijelog semestra kroz razvijanje i usavršavanje radnih navika studenta uz kontinuirani nadzor.
- Frontalnim metodiĉkim organizacijskim oblikom rada na predavanjima doprinositi usvajanju znanja i razumijevanju nastojeći analizu sadrţaja induktivno dovesti do sinteze pojedinih cjelina, potiĉući pritom samostalan rad studenata.
- Tranzitivnim testiranjima u vidu periodiĉnih priprema i ponavljanja za ispit utvrditi i vrednovati stupanj sposobnosti analize, sinteze gradiva, kao i mogućnost vrednovanja od strane studenta u danom trenutku.
- Na seminarima individualno ili u paru izraditi prezentaciju odabranog dijela gradiva i pred auditorijem primijeniti i prezentirati usvojeno znanje i razumijevanje gradiva kroz analizu povijesno-pravne teme.
- Na seminarima inicirati individualni rad studenata, rad u parovima i rad u manjim skupinama pri izlaganju zadanog sadržaja, njegovoj analizi i sintezi, kao i oblikovanju znanstvene rasprave argumentacijom zastupanih stavova.
- Pod struĉnim vodstvom mentora upoznati studente s osnovama znanstvene metode pri izradi seminarskih radova.
- Uoĉene nedostatke u procesu usvajanja ishoda uĉenja analizirati i otkloniti individualnim radom ili radom u manjim skupinama na konzultacijama unapređujući znanje i razumijevanje gradiva od strane studenata, te njihovu sposobnost analize i sinteze gradiva.
Finalnom provjerom znanja u vidu pisanog i usmenog dijela ispita utvrditi stupanj sposobnosti analize, sinteze gradiva, kao i mogućnost vrednovanja od strane studenta u okviru predmeta.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko:

  Srijedom od 10 do 11.30 sati

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 31
• doc. dr. sc. Miran Marelja:

  Srijedom u 12.30h. Konzultacije su moguće i u drugom terminu uz prethodnu najavu putem e-maila (mmarelja@pravo.hr).

   

   

   

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 49
• doc. dr. sc. Ivan Obadić:

  Utorkom od 14 sati

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 49