Teorija prava - TURNUS A 2018

Održavanje ispita (rok naveden kao „ispitni rok 6.12."):

A) Pisani dio ispita: 10. prosinca 2018. (ponedjeljak) u 8h, TRH 14, dvorana 1 (dvorana u kojoj se održavaju predavanja iz Teorije prava za turnus A)

B) Usmeni dio ispita

Vrijeme: usmeni ispiti započet će 10. prosinca 2018. u 14:00h (moguće da će se nastaviti i u utorak). Točno vrijeme i raspored studenata i studentica za usmeni ispit bit će objavljeni na web stranici: https://www.pravo.unizg.hr/OTPD/predmet/teopra/ispit (pod rubrikom: Katedra za opću teoriju prava i države/predmeti – Teorija prava/Rezultati ispita

Mjesto: TRH 3, soba 303

 

C) Komisijski ispit

Studenti i studentice na komisijskom ispitu: usmeni dio komisijskog ispita održat će se 10. prosinca 2018. u 11:30 h, TRH 14, soba 48

 

D) Studenti i studentice koji polože sva tri kolokvija (nakon ispravka jednog od kolokvija)

Ispravak jednog kolokvija: 6. prosinca 2019. (četvrtak) u 8h, TRH, 14 dvorana 1 (dvorana u kojoj se održavaju predavanja iz Teorije prava za turnus A)

Upisi ocjena: 7. prosinca 2019 (petak) u 8h, TRH 14, dvorana 1 (dvorana u kojoj se održavaju predavanja iz Teorije prava za turnus A)

 

 

 

Obavijest o podjeli potpisa

 

Podjela potpisa: ponedjeljak 3. prosinca u dvorani 1, TRH 14. u 11:00 (nakon završetka predavanja koje se održava taj dan).

Za studente/ice koji polažu ispit kroz kolokvije potpisi će se podijeliti i dana 7.12. (petak) u dvorani 1, TRH 14, u 8:00 (uz prethodno navedenu mogućnost podjele potpisa u ponedjeljak 3. prosinca).

 

 

Obavijest o prijavi ispita (rok za prijavu do 30.11.) !

Studenti/ice moraju prijaviti ispit u studomatu. Ispit moraju prijaviti: a) studenti/ce koji ispit polažu kroz kolokvije, kao i b) studenti/ce koji su se odlučili ispit polagati na redovan način bez kolokvija na prvom ispitnom roku (pismeni ispit 10.12; usmeni ispit 10. i 11. 12). 

Za prvi Ispitni rok (navden kao "isptni rok 6.12.") otvorena je mogućnost prijave ispita:

a) prijave: do 30.11. do 24:00 h

b) odjave: do 3.12. do 24:00 h

 

Teorija prava

Turnus: A

Vrijeme: 08:00 – 12:00 h

Mjesto: Dvorana I, TRH 14

Nastavnik: Doc. dr. sc. Mario Krešić

Web:https://www.pravo.unizg.hr/OTPD/predmet/teopra/raspored_predavanja/turnus_a

Sustav za e-učenje: Merlin - https://moodle.srce.hr/2018-2019/

 

Literatura

Obvezna: Riccardo Guastini; Sintaksa prava; Naklada Breza (2018), str. 17.-417.

Preporučena: Luka Burazin, Mario Krešić, Ivana Tucak; Priručnik za teoriju prava - praktični dio; Naklada Breza (2018)

Detaljni izvedbeni plan nastave

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedjelja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

P

P

P

P

3

 

 

 

 

4

 

 

 

 

5

P

P

P

P

6

 

 

 

 

7

P

P

P

P

8

K

P

P

P

9

P

P

P

P

10

 

 

 

 

11

 

 

 

 

12

P

P

P

P

13

P

P

P

P

14

 

 

 

 

15

K

P

P

P

16

P

P

P

P

17

 

 

 

 

18

 

 

 

 

19

P

P

P

P

20

P

P

P

P

21

P

P

P

P

22

P

P

P

P

23

P

P

P

P

24

 

 

 

 

25

 

 

 

 

26

K

P

P

P

27

P

P

P

P

28

P

P

P

P

29

P

P

P

P

30

P

P

P

P

1

 

 

 

 

2

 

 

 

 

3

P

P

P

P

4

K

 

 

 

5

 

 

 

 

6

K

 

 

 

7

 

 

 

 

8

 

 

 

 

9

 

 

 

 

10

I

I

UI

UI

11

UI

UI

UI

UI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

P

PREDAVANJA

 

SAMOSTALNO UČENJE

K

KOLOKVIJ

I

PISMENI ISPIT

UI

USMENI ISPITI

 

 

 

TERMIN

TEMA

LITERATURA

ISHODI UČENJA

2. 11. (PET)

1. Dva pristupa filozofiji pozitivnog prava

R. Guastini, Sintaksa prava,

UVOD; str. 17-26

  1. objasniti odnose između prava, pravne znanosti i filozofije prava;
  2. navesti i rastumačiti osnovna oruđa filozofije prava;
  3. objasniti dva shvaćanja filozofije prava;

3.11. (SUB)

-

 

 

4.11. (NED)

-

 

 

5. 11. (PON)

 

[Kviz]

2. Pojam, jezik i deontika prava

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PRVI DIO:

- poglavlje I, II (točka 2), III i VI (točke 1-3);

str. 29-32, 33-35, 39-45 i 63-67

  1. označiti i opisati različite uporabe riječi “pravo“;
  2. navesti i objasniti obilježja prava (u usporedbi s drugim normativnim porecima kao što je moral)
  3. opisati jezik prava i izdvojiti njegove osobitosti;
  4. imenovati deontičke načine i objasniti značenje deontičkih izraza;
  5. izdvojiti osnovne logičke odnose između deontičkih izraza;
  6. objasniti razliku između uporabe i navođenja deontičkih izraza;
  7. objasniti značenja deontičkih iskaza u spoznajnoj funkciji i povezati ih s teorijama pravne znanosti;

6.11.(UTO)

Ne izvodi se nastava (Dan pravnog fakulteta)

_

 

 

7. 11. (SRI)

[Kviz]

3. Pravne norme

 

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PRVI DIO:

- poglavlja IV, V i VI (točke 4 i 5), str. 67-71 i str. 47-62

 

 

  1. definirati pojam pravne norme u užem smislu i objasniti njezina obilježja;
  2. objasniti i ilustrirati razliku između normi i rješidbi;
  3. imenovati, definirati i prepoznati različite vrste normi u općenitom smislu;
  4. objasniti povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu;
  5. definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer;
  6. definirati i grupirati norme o ponašanju te dati primjere za njih;
  7. navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
  8. opisati logičke odnose između zapovjednih i sankcionirajućih normi;

8. 11. (ČET)

[Kviz]

4. Pravo i moral. Pravna načela

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PRVI DIO,

- poglavlje II i VIII; str. 33-38 i 77-84

  1. imenovati i definirati vrste morala;
  2. navesti i objasniti zajednička i razlikovna obilježja prava i morala;
  3. pokazati i obrazložiti moguće pojmovne i činjenične odnose prava i morala;
  4. definirati pojam načela te opisati i rastumačiti glavne značajke načela;
  5. navesti različite vrste načela i dati primjere za njih;

9. 11. (PET)

[Kviz]

5. Subjektivni pravni položaji

R. Guastini, Sintaksa prava

PRVI DIO

- poglavlja VIII i IX str. 85-106

  1. imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih;
  2. definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove;
  3. označiti i identificirati različita značenja iskaza o pravima;
  4. opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja;
  5. objasniti pojam subjektivnog prava kao složenog položaja i dati primjer za njega;
  6. objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
  7. razlikovati subjektivna prava prema njihovu izvoru;
  8. razlikovati temeljna prava prema njihov sadržaju i nositeljstvu;

10. 11. (SUB)

-

 

 

11. 11. (NED)

-

 

 

12. 11. (PON)

[Kviz]

6. Norme o proizvodnji prava. Pravni izvori prava. Izvedeni i izvorni izvori prava

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

DRUGI DIO

- poglavlja I, II, III,  IV, str. 109-124

  1. objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere;
  2. definirati i objasniti pojam pravnog izvora;
  3. definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;

13. 11. (UTO)

[Kviz]

7. Pravni akti i pravne činjenice.

Izvori prava. Zakon i običaj

R. Guastini, Sintaksa prava,

DRUGI DIO

- poglavlje IV (točka 4); str. 129-131

- poglavlje V str. 109-146

  1. definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice;
  2. objasniti načelo efektivnosti;
  3. definirati i objasniti pojam običaja;
  4. objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava;
  5. definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu;
  6. definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti;
  7. prepoznati proces smanjivanja uloge zakona kao povlaštenog izvora prava i izvijestiti o njemu.

14. 11. (SRI)

-

 

 

15. 11. (ČET)

[I. kolokvij]

8.Ustav i ustavotvorna vlast

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PETI DIO

- poglavlja I i II; str. 149-172

  1. navesti i objasniti četiri osnovna značenja izraza “ustav“;
  2. opisati razlikovanje ustava u formalnom i materijalnom smislu;
  3. definirati pojmove ustavne materije i materijalno ustavnih normi;
  4. izdvojiti osnovne vrste ustavnih normi, dati za njih primjere i prepoznati ih;
  5. opisati dvije tehnike ograničavanja vlasti;
  6. opisati dva modela ustava;
  7. objasniti zašto se ustav smatra izvorom prava;
  8. definirati i razlikovati utemeljujuću i utemeljenu vlast;
  9. izraziti formalističko i supstancijalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti te objasniti njihove pretpostavke i posljedice;
  10. raspravljati o mogućnosti zakonitog mijenjanja normi o mijenjaju ustava.

16. 11. (PET)

[Kviz]

9.Tipologija ustava i poustavljenje pravnog poretka

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PETI DIO

- poglavlja III i IV; str. 173-208

  1. imenovati različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
  2. opisati vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
  3. rastumačiti pojam zajamčenosti ustava te opisati i razlikovati tri vrste sudskog jamstva ustava;
  4. objasniti pojam poustavljenja pravnog poretka i imenovati uvjete poustavljenja;
  5. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati pet aspekata poustavljenja pravnog poretka.

17. 11. (SUB)

-

 

 

18. 11. (NED)

-

 

 

19. 11. (PON)

[Kviz]

10. Pravni poredak: pojam, elementi i struktura. Normativne hijerarhije

R. Guastini, Sintaksa prava,

ČETVRTI DIO

- poglavlja I,II str. 211-232

Pročitati i poglavlja IV i V; str 249-268

  1. objasniti pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija;
  2. objasniti teze da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina te raspravljati o njima;
  3. imenovati, opisati, objasniti i identificirati različite vrste normativnih hijerarhija;
  4. objasniti odnos između različitih vrsta normativnih hijerarhija i valjanosti;
  5. objasniti zašto se ustav smatra najvišim izvorom pravnog poretka;
  6. raspravljati o mogućnosti samoobvezivanja zakonodavca.

20. 11. (UTO)

[Kviz]

11. Valjanost, postojanje i sposobnost djelovanja norme. Norme i vrijeme

 

 

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

ČETVRTI DIO

- poglavlja III i VIII;  str. 233-247 i 285-301

  1. definirati i objasniti pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
  2. objasniti vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme;
  3. razlikovati poništenje i ukidanje norme;
  4. definirati i objasniti pojmove pogrešnosti, nevaljanosti i nepostojanja norme;
  5. objasniti i razlikovati valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;
  6. opisati vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
  7. definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
  8. objasniti unatražno djelovanje norme i dvije vrste unatražnodjelujućih normi;
  9. opisati načelo zabrane unatražnog djelovanja;
  10. opisati, objasniti i raspravljati o vremenskom slijedu kaznenopravnih normi.

21. 11. (SRI)

[Kviz]

12. Sukobi između normi (antinomije)

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

ČETVRTI DIO

- poglavlje VI; str. 269-283

  1. objasniti pojam antinomije te imenovati, definirati i prepoznati različite vrste antinomija;
  2. objasniti odnos između antinomija i tumačenja;
  3. imenovati, opisati i objasniti različite načine rješavanja antinomija te izabrati odgovarajući način u predočenom slučaju;
  4. opisati i objasniti dvije inačice kriterija specijalnosti.

22.11. (ČET)

[Kviz]

13. Struktura i elementi pravnog poretka.

Primjena: a) međunarodni pravni poredak; b) ograničenja zakonodavca.

R. Guastini, Sintaksa prava,

- poglavlje VI; str. 249-268

 

Ponoviti materijalne; formalne i vrijednosne hijerarhije; str.221-225

  1. objasniti problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
  2. objasniti sinkronijsku i dijakronijsku dimenziju pravnog poretka;
  3. objasniti dva shvaćanja o identitetu pravnog poretka;
  4. objasniti statičku i dinamičku dimenziju pravnog poretka;
  5. objasniti pojam složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
  6. definirati centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki;
  7. opisati moguće odnose između pravnih poredaka.

22.11 (PET)

[Kviz]

14. Struktura i elementi pravnog poretka.

Primjena: ljudska prava i vladavina prava

R. Guastini, Sintaksa prava,

- poglavlje VI; str. 249-268

Ponoviti: materijalne, formalne i vrijednosne hijerarhije; str.221-225

 

Ponoviti:

Ustav kao ograničenje političke vlasti, dvije tehnike ograničenja vlasti i dva modela ustava str. 156-161

  1. raspravljati o sastavnim dijelovima pravnog poretka;
  2. raspravljati o normativnim hijerarhijama;
  3. raspravljati o tehnikama ograničenja vlasti modelima ustava

 

 

 

24. 11. (SUB)

-

 

 

25. 11. (NED)

-

 

 

26. 11. (PON)

[II. kolokvij]

15.Država. Vrste državnih poredaka. Suverenost.

R. Guastini, Sintaksa prava,

PETI DIO

-  poglavlja I i V; str. 305-312 i 333-338

  1. definirati i objasniti pojam države te izdvojiti bitna obilježja države;
  2. imenovati, opisati i razlikovati vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka;
  3. definirati pojam pravne države;
  4. definirati dva značenja izraza “državna vlast“;
  5. objasniti problem pojma suverenosti i rastumačiti njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava;
  6. objasniti problem pravnih ograničenja suverena.

27.11. (UTO)

[Kviz]

16. Državne vlasti. Odvajanje i uravnoteženje vlasti. Odnos zakonodavstva i pravosuđenja

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PETI DIO

- poglavlja II, III i IV; str. 313-332

ŠESTI DIO

- poglavlje VII;  str. 407-415

  1. imenovati, opisati i objasniti različite državne funkcije;
  2. opisati dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasniti njihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
  3. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti;
  4. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i dviju tehnika ustrojstva vlasti;
  5. objasniti tezu o “antidemokratskom“ karakteru ustavnog sudovanja;
  6. opisati i razlikovati sudske i zakonodavne značajke funkcije ustavnog sudovanja;
  7. objasniti odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
  8. opisati i objasniti dvije razine sudačkog rasuđivanja;
  9. opisati i objasniti materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja i o njemu raspravljati;
  10. opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata i o njima raspravljati.

28. 11. (SRI)

[Kviz]

17. Međunarodno pravo i državno pravo

 

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

PETI DIO

- poglavlje VI; str. 339-348

  1. objasniti problem dualizma i monizma u općoj teoriji prava;
  2. objasniti problem monizma i dualizma u ustavnom pravu, imenovati i definirati različite vrste ustava s obzirom na primjenljivost međunarodnog prava u unutarnjem poretku i objasniti moguće odnose materijalne hijerarhije između međunarodnog i unutarnjeg prava;
  3. objasniti problem dualizma i monizma u međunarodnom pravu.

29. 11. (ČET)

[Kviz]

18. Tumačenje i primjena prava

 

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

ŠESTI DIO

- poglavlja I, II i VI; str. 351-365 i 401-406

  1. definirati različita značenja izraza “tumačenje“;
  2. opisati, objasniti i prepoznati tumačenja “in abstracto“ i “in concreto“;
  3. opisati, objasniti i prepoznati spoznajno, odlučujuće i stvaralačko tumačenje;
  4. objasniti pojam neodređenosti prava;
  5. objasniti pojam višeznačnosti normativnih tekstova;
  6. objasniti razlikovanje normi i odredbi;
  7. imenovati i objasniti izvore višeznačnosti normativnih tekstova;
  8. objasniti pojam nejasnosti normi;
  9. definirati i objasniti pojam primjene prava.

30. 11. (PET)

[Kviz]

19. Pravne praznine i pravno konstruiranje

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

ŠESTI DIO

- poglavlja III i IV; str. 367-391

  1. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati različite vrste pravnih praznina;
  2. objasniti odnos normativnih praznina i tumačenja;
  3. objasniti tezu da je pravo konačan skup normi i raspravljati o njoj;
  4. objasniti dogmu o potpunosti i njezinu vezu s doktrinom pravne države;
  5. objasniti pojam opće isključujuće norme;
  6. imenovati različite radnje pravnog konstruiranja;
  7. objasniti pojam neizražene norme i opisati načine izvođenja neizraženih normi;
  8. definirati, opisati i objasniti pojam konkretiziranja načela.

 1. 12. (SUB)

-

 

 

 2. 12. (NED)

-

 

 

 3. 12. (PON)

[Kviz]

20. Pravna znanost

 

R. Guastini, Sintaksa prava,

ŠESTI DIO

- poglavlje V; str. 393-399

  1. opisati i objasniti pojam pravne znanosti u užem smislu riječi;
  2. opisati, objasniti i razlikovati normativističko i realističko shvaćanje pravne znanosti te prepoznati iskaze normativističke i realističke pravne znanosti;
  3. opisati i objasniti pojam doktrine i odnos doktrine i pozitivnog prava.

 4. 12. (UTO)

[III. kolokvij]

 

 

 5.12. (SRI)

-

 

 

 6. 12. (ČET)

Ispravak (gradivo iz jednog nepoloženog kolokvija)

 

 

 7.12. (PET)

Upisi ocjena za studente koji su položili ispit kroz kolokvije

 

 

 8. 12. (SUB)

-

 

 

 9. 12. (NED)

-

 

 

10. 12. (PON)

Pismeni ispit. Usmeni ispit

 

 

11. 12. (UTO)

Usmeni ispit

 

 

 

Kriteriji za ocjenjivanje

Ispit iz predmeta Teorija prava može se položiti na dva načina: putem kolokvija ili kombinacijom pismenog i usmenog ispita.

 

Kolokviji

Student polaže tri kolokvija koji obuhvaćaju ukupno gradivo predmeta Teorija prava, podijeljeno na trećine. Svaki od triju kolokvija sadrži 10 pitanja na zaokruživanje s unaprijed ponuđenim odgovorima (višestruki izbor). Točno odgovorenim pitanjem student ostvaruje 1 bod. Maksimalni broj bodova iz jednog kolokvija je deset. Kolokvij se smatra položenim ako student na kolokviju ostvari najmanje 5 od 10 bodova.

 

Student koji položi 2 kolokvija ima pravo ponovnog polaganja gradiva jednog nepoloženog kolokvija. Student koji položi sva tri kolokvija ima pravo ponovnog polaganja gradiva iz jednog od triju kolokvija po svom izboru.

 

Ukupna ocjena iz triju kolokvija utvrđuje se sukladno sljedećoj bodovnoj ljestvici:

 

bodovi/30   =  ocjena

   15-18        =      2
   19-22        =      3
   23-27        =      4
   28-30        =      5
 

Ukupna ocjena iz triju kolokvija predstavlja konačnu ocjenu iz predmeta Teorije prava.

 

Studenti tijekom predavanja mogu polagati kratke kvizove kojima se provjerava dan ranije ispredavano gradivo. Ukupan broj kvizova je 17. Svaki kviz sadrži 3 pitanja. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na 17 kvizova je 51. Studentu koji je položio sva tri kolokvija i ostvari odgovarajući broj bodova na kvizovima, broj bodova ostvaren na kolokvijima (koji ulazi u izračun konačne ocjene iz predmeta Teorija prava) uvećava se (“dodatni bodovi“) sukladno sljedećoj bodovnoj tablici:

 

bodovi (kviz)   =  dodatni bodovi

    26-34            =            2

    35-44           =            3

    45-51           =            4

Pismeni i usmeni ispit

Ispit iz predmeta Teorija prava sastoji se od pismenog i usmenog ispita.

 

Pismeni ispit se sastoji od testa na zaokruživanje. Test na zaokruživanje sadrži 20 pitanja s unaprijed ponuđenim odgovorima (višestruki izbor), pri čemu je sustav bodovanja sljedeći:

 

00-09 Nedovoljan (1)

10-12 Dovoljan (2)

13-15 Dobar (3)

16-18 Vrlo dobar (4)

19-20 Odličan (5)

 

Usmeni ispit se ocjenjuje ocjenama Nedovoljan (1) – Odličan (5).

 

Završna ocjena iz predmeta Teorija prava utvrđuje se kao aritmetička sredina ocjene iz pismenog i usmenog ispita. Završna ocjena je nedovoljan (1) ako je ocjena iz pismenog ispita nedovoljan (1).