TURNUS B:
Repozitorij
RASPORED I TEME PREDAVANJA ZA AKAD. GOD. 2019/2020

Teorija prava

Turnus: B

Vrijeme: 12:00 – 16:00h

Mjesto: Dvorana I, TRH 14

Nastavnik: Izv. prof. dr. sc. Luka Burazin

Web: https://www.pravo.unizg.hr/OTPD/predmet/otpd

Sustav za e-učenje: Merlin - https://moodle.srce.hr/2019-2020/

Broj sati u učionici: 80

Broj sati putem sustava e-učenja (max. 20%): 10

Literatura

Obvezna: Riccardo Guastini; Sintaksa prava; Naklada Breza (2018), str. 17.-417.

Dodatna: Luka Burazin, Mario Krešić, Ivana Tucak; Priručnik za teoriju prava - praktični dio; Naklada Breza (2018)

Kalendar nastave

P

PREDAVANJA

SAMOSTALNO UČENJE

 K

KOLOKVIJ

I

PISMENI ISPIT

U

USMENI ISPITI

NASTAVA SE NE ODRŽAVA

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

Četvrtak

Petak

Subota

Nedjelja

23

P

P

P

P

24

P

P

P

P

25

P

P

P

P

26

P

P

P

P

27

P

P

P

P

28

29

30

P

P

P

P

1

P

P

P

P

2

3

K

P

P

P

4

P

P

P

P

5

6

7

P

P

P

P

8

9

P

P

P

P

10

P

P

P

P

11

P

P

P

P

12

13

14

P

P

P

P

15

K

P

P

P

16

P

P

P

P

17

P

P

P

P

18

P

P

P

P

19

20

21

P

P

P

P

22

P

P

P

P

23

24

25

K

26

27

28

K

29

I

30

31

Raspored predavanja

TERMIN

SATI

TEMA

LITERATURA

ISHODI UČENJA

23. 09. (PON)

4

Dva pristupa filozofiji pozitivnog prava

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 17-26

  1. objasniti odnose između prava, pravne znanosti i filozofije prava;
  2. navesti i rastumačiti osnovna oruđa filozofije prava;
  3. objasniti dva shvaćanja filozofije prava;

24. 09. (UTO)

4

[Kviz]

Uporabe riječi pravo. Pravo i moral. Jezik prava

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 29-45

  1. označiti i opisati različite uporabe riječi “pravo“;
  2. imenovati i definirati vrste morala;
  3. navesti i objasniti zajednička i razlikovna obilježja prava i morala;
  4. pokazati i obrazložiti moguće pojmovne i činjenične odnose prava i morala;
  5. opisati jezik prava i izdvojiti njegove osobitosti;

25. 09. (SRI)

4

[Kviz]

Pojam i vrste pravnih normi

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 47-62

  1. definirati pojam pravne norme u užem smislu i objasniti njezina obilježja;
  2. objasniti i ilustrirati razliku između normi i rješidbi;
  3. imenovati, definirati i prepoznati različite vrste normi u općenitom smislu;
  4. objasniti povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu;
  5. definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer;

26. 09. (ČET)

4

[Kviz]

Norme o ponašanju i pravna načela

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 63-84

  1. definirati i grupirati norme o ponašanju te dati primjere za njih;
  2. imenovati deontičke načine i objasniti značenje deontičkih izraza;
  3. izdvojiti osnovne logičke odnose između deontičkih izraza;
  4. navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
  5. opisati logičke odnose između zapovjednih i sankcionirajućih normi;
  6. objasniti razliku između uporabe i navođenja deontičkih izraza;
  7. objasniti značenja deontičkih iskaza u spoznajnoj funkciji i povezati ih s teorijama pravne znanosti;
  8. definirati pojam načela te opisati i rastumačiti glavne značajke načela;
  9. navesti različite vrste načela i dati primjere za njih;

27. 09. (PET)

4

[Kviz]

Subjektivni pravni položaji

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 85-106

  1. imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih;
  2. definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove;
  3. označiti i identificirati različita značenja iskaza o pravima;
  4. opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja;
  5. objasniti pojam subjektivnog prava kao složenog položaja i dati primjer za njega;
  6. objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
  7. razlikovati subjektivna prava prema njihovu izvoru;
  8. razlikovati temeljna prava prema njihov sadržaju i nositeljstvu;

28. 09. (SUB)

-

29. 09. (NED)

-

30. 09. (PON)

4

[Kviz]

Pravna dinamika i izvori prava

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 109-124

  1. objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere;
  2. definirati i objasniti pojam pravnog izvora;
  3. definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;

01. 10. (UTO)

4

[Kviz]

Normativni akti i normativne činjenice. Zakon

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 125-146

  1. definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice;
  2. definirati i objasniti pojam običaja;
  3. objasniti načelo efektivnosti;
  4. objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava;
  5. definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu;
  6. definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti;
  7. prepoznati proces smanjivanja uloge zakona kao povlaštenog izvora prava i izvijestiti o njemu;

02. 10. (SRI)

-

03. 10. (ČET)

4

[I. kolokvij]

Ustav i ustavotvorna vlast

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 149-172

  1. navesti i objasniti četiri osnovna značenja izraza “ustav“;
  2. opisati razlikovanje ustava u formalnom i materijalnom smislu;
  3. definirati pojmove ustavne materije i materijalno ustavnih normi;
  4. izdvojiti osnovne vrste ustavnih normi, dati za njih primjere i prepoznati ih;
  5. opisati dvije tehnike ograničavanja vlasti;
  6. opisati dva modela ustava;
  7. objasniti zašto se ustav smatra izvorom prava;
  8. definirati i razlikovati utemeljujuću i utemeljenu vlast;
  9. izraziti formalističko i supstancijalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti te objasniti njihove pretpostavke i posljedice;
  10. raspravljati o mogućnosti zakonitog mijenjanja normi o mijenjaju ustava;

04. 10. (PET)

4

[Kviz]

Tipologija ustava i poustavljenje pravnog poretka

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 173-208

  1. imenovati različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
  2. opisati vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
  3. rastumačiti pojam zajamčenosti ustava te opisati i razlikovati tri vrste sudskog jamstva ustava;
  4. objasniti pojam poustavljenja pravnog poretka i imenovati uvjete poustavljenja;
  5. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati pet aspekata poustavljenja pravnog poretka;

05. 10. (SUB)

-

06. 10. (NED)

-

07. 10. (PON)

4

[Kviz]

Pravni poredak i normativne hijerarhije

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 211-232

  1. objasniti pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija;
  2. objasniti teze da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina te raspravljati o njima;
  3. imenovati, opisati, objasniti i identificirati različite vrste normativnih hijerarhija;
  4. objasniti odnos između različitih vrsta normativnih hijerarhija i valjanosti;
  5. objasniti zašto se ustav smatra najvišim izvorom pravnog poretka;
  6. raspravljati o mogućnosti samoobvezivanja zakonodavca;

08. 10. (UTO)

-

09. 10. (SRI)

4

[Kviz]

Valjanost, postojanje i sposobnost djelovanja norme

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 233-247

  1. definirati i objasniti pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
  2. objasniti vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme;
  3. razlikovati poništenje i ukidanje norme;
  4. definirati i objasniti pojmove pogrešnosti, nevaljanosti i nepostojanja norme;
  5. objasniti i razlikovati valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;

10. 10. (ČET)

4

[Kviz]

Sastavni dijelovi i struktura pravnih poredaka

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 249-268

  1. objasniti problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
  2. objasniti dva shvaćanja o identitetu pravnog poretka;
  3. objasniti pojam složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
  4. objasniti sinkronijsku i dijakronijsku dimenziju pravnog poretka;
  5. objasniti statičku i dinamičku dimenziju pravnog poretka;
  6. definirati centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki;
  7. opisati moguće odnose između pravnih poredaka;

11. 10. (PET)

4

[Kviz]

Sukobi između normi (antinomije)

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 269-283

  1. objasniti pojam antinomije te imenovati, definirati i prepoznati različite vrste antinomija;
  2. objasniti odnos između antinomija i tumačenja;
  3. imenovati, opisati i objasniti različite načine rješavanja antinomija te izabrati odgovarajući način u predočenom slučaju;
  4. opisati i objasniti dvije inačice kriterija specijalnosti;

12. 10. (SUB)

-

13. 10. (NED)

-

14. 10. (PON)

4

[Kviz]

Norme i vrijeme

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 285-301

  1. opisati vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
  2. definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
  3. objasniti unatražno djelovanje norme i dvije vrste unatražnodjelujućih normi;
  4. opisati načelo zabrane unatražnog djelovanja;
  5. opisati, objasniti i raspravljati o vremenskom slijedu kaznenopravnih normi;

15. 10. (UTO)

4

[II. kolokvij]

Država i državne vlasti

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 305-332

  1. definirati i objasniti pojam države te izdvojiti bitna obilježja države;
  2. imenovati, opisati i razlikovati vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka;
  3. definirati pojam pravne države;
  4. definirati dva značenja izraza “državna vlast“;
  5. imenovati, opisati i objasniti različite državne funkcije;
  6. opisati dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasniti njihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
  7. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti;
  8. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i dviju tehnika ustrojstva vlasti;
  9. objasniti tezu o “antidemokratskom“ karakteru ustavnog sudovanja;
  10. opisati i razlikovati sudske i zakonodavne značajke funkcije ustavnog sudovanja;

16. 10. (SRI)

4

[Kviz]

Suverenost. Odnos unutarnjeg i međunarodnog prava

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 333-348

  1. objasniti problem pojma suverenosti i rastumačiti njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava;
  2. objasniti problem pravnih ograničenja suverena;
  3. objasniti problem dualizma i monizma u općoj teoriji prava;
  4. objasniti problem monizma i dualizma u ustavnom pravu, imenovati i definirati različite vrste ustava s obzirom na primjenljivost međunarodnog prava u unutarnjem poretku i objasniti moguće odnose materijalne hijerarhije između međunarodnog i unutarnjeg prava;
  5. objasniti problem dualizma i monizma u međunarodnom pravu;

17. 10. (ČET)

4

[Kviz]

Tumačenje i neodređenost prava

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 351-365

  1. definirati različita značenja izraza “tumačenje“;
  2. opisati, objasniti i prepoznati tumačenja “in abstracto“ i “in concreto“;
  3. opisati, objasniti i prepoznati spoznajno, odlučujuće i stvaralačko tumačenje;
  4. objasniti pojam neodređenosti prava;
  5. objasniti pojam višeznačnosti normativnih tekstova;
  6. objasniti razlikovanje normi i odredbi;
  7. imenovati i objasniti izvore višeznačnosti normativnih tekstova;
  8. objasniti pojam nejasnosti normi;

18. 10. (PET)

4

[Kviz]

Pravne praznine

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 367-382

  1. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati različite vrste pravnih praznina;
  2. objasniti odnos normativnih praznina i tumačenja;
  3. objasniti tezu da je pravo konačan skup normi i raspravljati o njoj;
  4. objasniti dogmu o potpunosti i njezinu vezu s doktrinom pravne države;
  5. objasniti pojam opće isključujuće norme;

19. 10. (SUB)

-

20. 10. (NED)

-

21. 10. (PON)

4

[Kviz]

Pravno konstruiranje i pravna znanost

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 383-401

  1. imenovati različite radnje pravnog konstruiranja;
  2. objasniti pojam neizražene norme i opisati načine izvođenja neizraženih normi;
  3. definirati, opisati i objasniti pojam konkretiziranja načela;
  4. opisati i objasniti pojam pravne znanosti u užem smislu riječi;
  5. opisati, objasniti i razlikovati normativističko i realističko shvaćanje pravne znanosti te prepoznati iskaze normativističke i realističke pravne znanosti;
  6. opisati i objasniti pojam doktrine i odnos doktrine i pozitivnog prava;

22. 10. (UTO)

4

[Kviz]

Primjena prava. Odnos zakonodavstva i pravosuđenja

R. Guastini, Sintaksa prava, str. 403-417

  1. definirati i objasniti pojam primjene prava;
  2. objasniti odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
  3. opisati i objasniti dvije razine sudačkog rasuđivanja;
  4. opisati i objasniti materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja i o njemu raspravljati;
  5. opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata i o njima raspravljati

23. 10. (SRI)

-

24. 10. (ČET)

-

25. 10. (PET)

[III. kolokvij]

26. 10. (SUB)

-

27. 10. (NED)

-

28. 10. (PON)

Ispravak jednog nepoloženog kolokvija

29. 10. (UTO)

Pismeni ispit

30. 10. (SRI)

Usmeni ispit

Provjera znanja i kriteriji za ocjenjivanje

Ispit iz predmeta Teorija prava može se položiti na dva načina: 1) putem kolokvija ili 2) kombinacijom pismenog i usmenog ispita.

 

Kolokviji

Student polaže tri kolokvija koji obuhvaćaju ukupno gradivo predmeta Teorija prava, podijeljeno na trećine. Svaki od triju kolokvija sadrži 10 pitanja na zaokruživanje s unaprijed ponuđenim odgovorima (višestruki izbor). Točno odgovorenim pitanjem student ostvaruje 1 bod. Maksimalni broj bodova iz jednog kolokvija je deset. Kolokvij se smatra položenim ako student na kolokviju ostvari najmanje 5 od 10 bodova. Student koji položi 2 kolokvija ima pravo ponovnog polaganja jednog nepoloženog kolokvija. Student koji položi sva tri kolokvija ima pravo ponovnog polaganja jednog od triju kolokvija po svom izboru.

 

Ukupna ocjena iz triju kolokvija utvrđuje se sukladno sljedećoj bodovnoj ljestvici:

bodovi/30   =  ocjena

   15-18        =      2
   19-22        =      3
   23-27        =      4
   28-30        =      5

 

Ukupna ocjena iz triju kolokvija predstavlja konačnu ocjenu iz predmeta Teorije prava.

 

Studenti tijekom predavanja mogu polagati kratke kvizove kojima se provjerava dan ranije ispredavano gradivo. Ukupan broj kvizova je 17. Svaki kviz sadrži 3 pitanja. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na 17 kvizova je 51. Studentu koji je položio sva tri kolokvija i ostvari odgovarajući broj bodova na kvizovima, broj bodova ostvaren na kolokvijima (koji ulazi u izračun konačne ocjene iz predmeta Teorija prava) uvećeva se (“dodatni bodovi“) sukladno sljedećoj bodovnoj tablici:

bodovi (kviz)   =  dodatni bodovi

    26-34           =            2

    35-44           =            3

    45-51           =            4

 

Pismeni i usmeni ispit

Ispit iz predmeta Teorija prava sastoji se od pismenog i usmenog ispita.

Pismeni ispit se sastoji od testa na zaokruživanje. Test na zaokruživanje sadrži 20 pitanja s unaprijed ponuđenim odgovorima (višestruki izbor), pri čemu je sustav bodovanja sljedeći:

00-09 Nedovoljan (1)

10-12 Dovoljan (2)

13-15 Dobar (3)

16-18 Vrlo dobar (4)

19-20 Odličan (5)

 

Usmeni ispit se ocjenjuje ocjenama Nedovoljan (1) – Odličan (5).

 

Završna ocjena iz predmeta Teorija prava utvrđuje se kao aritmetička sredina ocjene iz pismenog i usmenog ispita. Završna ocjena je nedovoljan (1) ako je ocjena iz pismenog ispita nedovoljan (1).