SAVJETI ZA PRIPREMANJE ISPITA:
Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu (predmet)
Savjeti za pripremanje ispita

Pripremili smo neke savjete studentima koji se zasnivaju na iskustvima članova Katedre povijesti hrvatskog prava i države sa dosadašnjim ispitima uz uzimanje u obzir i osobitosti novoga gradiva. Napominjemo da savjete treba shvatiti kao orijentacione sugestije koje će svaki student znati prilagoditi svojim osobitostima. Cilj savjeta je da studentima olakša i učini smislenijim pripremanje ispita te njegovo učinkovito polaganje.

 

  1. Predmet Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu (dalje HPP) je pravni predmet. Razmjerno česta greška je da se tome predmetu – svjesno ili nesvjesno - pristupa kao povijesnom predmetu što vodi do loših rezultata na ispitu. Osnovni cilj ispita je, pojednostavljeno govoreći, da utvrdi poznaje li student osobitosti razvoja pojedinih institucija, zna li objasniti njihova osnovna obilježja te tijek nastanka i razvoja odnosno razumije li njihovu vezu s društvenim i političkim okruženjem. Poznavanje povijesnog okruženja institucija je nužno (ili barem od koristi), ali samo po sebi ne i dovoljno. Stoga proradite zadano gradivo, a sve naučeno stavite u kontekst cjelokupnog predmeta jer za ispit nije potrebno i dovoljno samo dobro pamćenje podataka već i njihovo razumijevanje. Za prolaz na ispitu morati ćete znati smisleno upotrebljavati pravnu terminologiju i poznavati institucije - naravno, onoliko koliko se to od studenta prve godine može očekivati.
  2. Načini i tehnika učenja (uključujući memoriranje) ovise od studenta do studenta. Međutim, golo fotografsko reproduciranje gradiva neće biti dovoljno. Od vas ćemo tražiti da objasnite to što ste ispravno rekli. U slučaju kada primijetimo da je repodruciran sadržaj nekakvog sažetka (vjerojatno iz neke od studentskih „skripata“) možete se nadati našem pitanju „To što ste rekli je točno, dajte nam to sad objasnite“. Često ćemo vam pomoći u odgovoru, ali tek onda ako ocijenimo da to ima smisla. No, ukoliko sami niste barem na tragu razumijevanja onoga o čemu govorite od pomoći neće biti koristi. Na žalost naša iskustva s takvim situacijama su uglavnom vrlo loša. Bolje je postići razumijevanje gradiva prije ispita nego li se koprcati u potrazi za smislenim odgovorom na samome ispitu. Zato nemojte učiti napamet već zadano gradivo, učite i ponavljajte vlastitim riječima tražeći odgovore na pitanja tko, što, kada, kako, zašto i gdje.
  3. Dio literature je koncipiran tako da se u njemu mogu naći direktni odgovori na moguća pitanja (ali i u tom slučaju odgovori na ispitu moraju biti dani s razumijevanjem), a kod dijela literature će odgovor na ispitu trebati izvući iz sadržaja jer je gola reprodukcija rečenica u tim slučajevima otežana.
  4. U oba gore navedena slučaja gradivu treba pristupiti smisleno i odvojiti ono što je važno od onoga što je potrebno, ali manje značajno ili se pak tamo nalazi kao podrška iz „sjene“ bez da se očekuje poznavanje tih „sjenovitih“ dijelova. Ne očekujemo da na ispitu znate sve podatke koji se nalaze u literaturi. Međutim, nemojte ovu uputu shvatiti tako da možete govoriti opće stvari („baciti dobru spiku“) jer ćete tako sigurno pasti na ispitu. Činjenice čine osnovu fonda znanja i bez njih nije moguće doći do smisla. Stoga selekcionirane činjenice treba znati te ih dovesti u smisleni odnos; opće postavke su prazne po značenju.
  5. Toplo preporučujemo da ovaj ispit ne pripremate kampanjski nego postupno uz davanje prilike gradivu da se „stabilizira“ u glavi.
  6. Dobro organiziran pristup gradivu olakšava učenje zato napravite raspored učenja. Ponekad će početni dijelovi nekog rada biti jasniji kada se stigne do njihove konkretizacije u nastavku. U takvom slučaju budite malo strpljivi i nakon čitanja cjelokupnog gradiva vratite se natrag na dijelove koji vam nisu bili jasni. Napominjemo da je Katedra uz pojedine dijelove gradiva pripremila kontrolna pitanja koja su objavljena na web stranici. Uvjereni smo da kvalitetan rad po tim pitanjima uz uvažavanje gornjih savjeta – te uz razumnu samokritičnost – osigurava pristojan rezultat na ispitu. No, tehnika učenja je vaša stvar i vi ćete znati odabrati najbolji pristup. Nemojte dolaziti na ispite sa napomenom radio sam po vašim savjetima pa zato moram proći. Vaša je stvar kako ćete raditi, osigurajte da rezultat bude smislen.
  7. Za prolaz na ispitu potrebno je ostvariti uspjeh na pismenom i usmenom dijelu ispita. Osnovne podatke o pismenom dijelu ispita možete pronaći na našoj web stranici ali nije naodmet naglasiti još neke pojedinosti. Ispitna pitanja su vrlo konkretna i prije nego što pristupite njihovom rješavanju svakako ih pomno pročitajte – nemojte pretpostavljati da znate što se traži u pitanju, čitajte dok ne budete sigurni u ono što se od vas traži. Konkretna pitanja traže i konkretne odgovore stoga dajte potpuni odgovor na traženo pitanje što će vam osigurati maksimalne bodove, a ostatak znanja odnosno kvalitetan način razmišljanja pokazati ćete na usmenom ispitu. Pri pisanju odgovora budite što uredniji i pišite čitko. Pismeni ispit je koncipiran kao vrlo jednostavan i razmjerno lagan te njegov cilj nije vrednovanje cjelokupnog znanja studenta jer nam  se čini da pismeni ispiti to ni ne mogu postići. Stoga rezultat na pismenom ispitu nipošto ne jamči i prolaz na ispitu već je potrebno postići uspjeh i na usmenom dijelu.
  8. Uvjereni smo da se kvaliteta nastave nekog predmeta (a i samih nastavnika) potvrđuje smislenim rezultatima na ispitu i višim stupnjem prolaznosti. To je zaista i naš cilj pa ispitu pristupite na taj način. Ali, uspjeh ipak ponajviše ovisi o vama te ćete za njegovo postizanje i Vi trebati uložiti napor, vrijeme i strpljenje. Ukoliko ne postignete uspjeh, a naročito ako redate neuspjehe odgovor ponajprije potražite u sebi te iz toga izvucite odgovarajuće pouke.