Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
Definirati: osnovne sociološke pojmove kao temeljne blokove socioloških teorija i
objašnjenja društvenih fenomena. Student treba biti u stanju definirati osnovne sociološke pojmove kao što su socijalizacija, devijantnost, klasa, nacija, socijalna stratifikacija, religija.
Studenti trebaju prepoznati kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom govoru i
jednostavnim analizama društvenih fenomena. Prepoznati: mitsku strukturu svakodnevnog mišljenja i doprijeti do njenih društvenih osnova. Objasniti: kako su pojedinac i društvo povezani, kako je društvo stabilno i kako se mijenja, kako društvo utječe na individualno ponašanje i kakav je odnos slobodnog odluĉivanja i društvenih struktura u kojima se ono odvija. Na primjer, kako se pravne norme mijenjaju paralelno s određenim društvenim promjenama. Koji su uzroci društvene nejednakosti ili zašto imamo promjenu frekvencije nekih pojava kao razvoda braka ili promjene u strukturi obitelji.
Objasniti: kako se formira znanstveno objašnjenje društvenih fenomena i kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji.
Primjena
Grupirati i opisati: osnovne pristupe u analizi društvenih fenomena i opisati njihovu različitost na raznim primjerima.
Razumjeti: mehanizme koji proizvode fenomene kao što su socijalna stratifikacija, promjene obiteljskog života, promjene pravnih sustava, devijantnog ponašanja, kolektivnih identiteta i slično.
Primijeniti: stečene spoznaje na objašnjavanje društvenih fenomena koji studenta okružuju
od fenomena sukoba, ideoloških interpretacija svijeta, pitanja društvenih odnosa vlasništva,
moći i vjerovanja.
Skicirati: osnovne konture eksplanatornih modela objašnjenja za objašnjenje društvenih
fenomena.
Analiza
Demonstrirati: koji su uzroci fenomena kao što su društvena nejednakost, promjena u strukturi obitelji, tipova devijantnog ponašanja, ili promjena pravnog sustava i pravne kulture.
Pri tome demonstrirati društvenu determiniranost tih promjena koje ne zavise samo od volje
pojedinca.
Kategorizirati: tipove socijalnih fenomena koji su važni za daljnju analizu uzročno-posljedičnih odnosa kao, na primjer, mehanička i organska solidarnost, ili dimenzije racionalizacije prava, ili osnovne tipove političkih sustava.
Analizirati: unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja društvenih institucija.
Usporediti: različite teorijske pristupe društvenim fenomenima, usporediti zdravorazumsko i
znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje.
Sinteza
Konstruirati elementarna objašnjenja društvenih fenomena rabeći i uspoređujući različite
teorijske pristupe. Predložiti najbolje načine za istraživanje nekog fenomena.
Vrednovanje
Preispitati: ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu staviti u sociološki okvir
objašnjenja. Na taj način vidjeti društvenu determiniranost samorazumljivih procesa.
Usporediti: primjenljivost metoda (ankete, eksperimenta, promatranja, analize sadržaja itd.)
za analizu različitih tipova-kategorija društvenih fenomena. Usporediti teorijske okvire
objašnjenja (strukturalnog funkcionalizma, konfliktne teorije, simboličkog interakcionizma ili
evolucionizma) u objašnjenju pojedinih društvenih fenomena.
Vrednovati: prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih
fenomena, kao i prednosti i nedostatke teorijskih pristupa u objašnjavanju različitih društvenih
fenomena.
Procijeniti: do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i
do koje mjere određeni teorijski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana
pitanja. Drugim riječima, procijeniti primjerenost teorijskog pristupa i primijenjenih metoda
za specifični fenomen koji se ispituje.
Znanje se provjerava na seminarima, kolokvijima, pisanim i usmenim ispitima.
Kolokvij je pisani oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne sociološke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih socijalnih procesa, grupirati fenomene, na primjer prepoznati fenomene socijalne integracije u raznim kontekstima, usporediti pojmove i njihova znaĉenja i eksplanatorne dosege, kao na primjer alijenacije i anomije, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraživati ili objasniti pomoću raznih teorijskih okvira.
Seminarski rad je, s jedne strane, usmjeren na javno prezentiranje vlastitog teksta gdje se od studenta traži analiza nekog teksta, njegovo razumijevanje, kategoriziranje u korpus spoznaja koja se prerađuju na predavanjima, njegovo sintetsko prikazivanje i konačno vrednovanje teksta. Osim usmene prezentacije student treba napisati seminarski rad koji će sadržavati sve gore navedene elemente.
Pisani ispit sastoji se od reprodukcije elementarnih objašnjenja nekih fenomena, uspoređivanja nekih elementarnih pojmova i objašnjenja s različitih teorijskih perspektiva primjene koncepata i teorija na objašnjena nekih jednostavnih fenomena.
Usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.
