IZBORI I IZBORNI SUSTAVI:
Izbori i izborni sustavi
Izbori i izborni sustavi
Studij: Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3., 4. semestar
Šifra: 166992
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Branko Smerdel
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak
Osnovni podaci
Izbori i izborni sustavi Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3., 4. semestar
3.0 166992
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Branko Smerdel

Srijedom od 10,00 do 12,00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 15/I
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak

uz prethodnu najavu na mail robert.podolnjak@pravo.hr

Trg Republike Hrvatske 3, soba 14
Literatura
Smerdel, Branko; Ustavno uređenje europske Hrvatske; Narodne novine (2013)
Smerdel, Branko; O ustavima i ljudima; Informator (2012)
Smerdel, Branko; Gardašević, Đorđe (ur.); Izgradnja demokratskih ustavnopravnih institucija Republike Hrvatske u razvojnoj perspektivi (odabrana poglavlja; Hrvatska udruga za ustavno pravo (2011)
Smerdel. Branko; Hrvatski pravni sustav i ustavno načelo vladavine prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 6/2001; (2001), str. 1149.-1162
Podolnjak, Robert; O pitanju zašto u hrvatski Ustav treba ugraditi temeljna načela izbornog sustava, Informator br. 6334; , str. 1-3
Podolnjak, Robert; Hrvatsko izborno zakonodavstvo: moguće i nužne promjene, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br. 2/2008; (2008), str. 325.-337
Podolnjak, Robert; to treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu, Ustavni vidici br. 11, Informator br. 6053; (2012)
Podolnjak, Robert; Suvremeni hrvatski izborni inženjering kao sofisticirani oblik izborne manipulacije, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.63, br.1, 2013.; (2013), str. 155.-187
Podolnjak, Robert; Bačić, Petar; O(p)stanak Westminsterskog sustava: Neuspješni britanski referendum o izbornom sustavu alternativnoga glasovanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.62, br.3, 2012.; (2012), str. 853.-899. (osim stranica 856.-861.)
Podolnjak, Robert; Dijaspora i izbori za Hrvatski sabor - prijedlog novog modela izbora tri zastupnika hrvatskih građana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, u: Barbić, Jakša (ur.), Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2011), str. 33.-52
Podolnjak, Robert; Ustavni sud, izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i načelo jednakosti biračkog prava, Informator br. 5934 od 19.01.2011.; (2011), str. 5.-6
Podolnjak, Robert; O ustavnosti rezultata hrvatskih predsjedničkih izbora 2015., Informator br. 6353, Ustavni vidici br. 17; (2015), str. 2-6
Podolnjak, Robert; Abolishing All Mechanisms for Fixing Elections: The Citizens Initiative to Change the Electoral System of Croatia, Croatian Political Science Review, Vol. 52, No. 4-5, 2015; (2015), str. 101-123
Electoral law; Council of Europe Publishing (2008)
Barbić, Jakša (ur.); Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum; HAZU (2011)
Smerdel, Branko; Zakon o izboru odbornika i zastupnika SR Hrvatske, Naše teme, 3-4/1990; (1990), str. 435.-448
Jelušić, Mario; Temeljne odredbe novog zakona o izborima zastupnika u hrvatski državni sabor, Informator br. 4767; (1999)
Jelušić, Mario; O jednakosti biračkog prava u Ustavu Republike Hrvatske, u: Bačić, Arsen (ur.), Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske; HAZU (2011), str. 473.-483
Jelušić, Mario; Financiranje izborne kampanje i hrvatsko izborno zakonodavstvo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51 (2001), br. 6; (2001), str. 1363.-1380
Nohlen, Dieter; Izborno pravo i stranački sustav; Školska knjiga (1992)
Sartori, Giovanni; Uporedni ustavni inženjering; Filip Višnjić (2003), str. 19.-100
Blais, Andre; Rasprava o izbornim sustavima, Politička misao, vol. 28, br. 3, 1991.; (1991), str. 84.-107
Nohlen, Dieter; Većinski izbori i razmjerni izbori, Politička misao, vol. 27, br. 4/1990; (1990), str. 179.-200
Kasapović, Mirjana; Izborni leksikon; Politička kultura (2003)
Kasapović, Mirjana; Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske; Alineja (1993)
Crnić, Jadranko; U susret izborima - uloga Ustavnog suda u izbornom procesu Informator br. 4755; (1999)
Kregar, Josip; Financiranje političkih stranaka i izborna utakmica, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 5/2004; (2004), str. 825.-863
Podolnjak, Robert; Financing the 2009-2010 presidential elections in Croatia: Conflicting interpretations of campaign finance laws, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 61, br.1; (2011), str. 41.-64
Jelušić, Mario; Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, Informator br. 5447; (2006), str. 1.-3
Opis predmeta
POJAM I VRSTE REFERENDUMA: suvremena znanstvena tumačenja ustavotvornog, zakonodavnog i drugih oblika referenduma, primjeri iz ustavnopravne i političke prakse

USTAVNE GRANICE REFERENDUMSKOG ODLUČIVANJA: suvremena znanstvena tumačenja specifičnih problema određenja granica referendumskog odlučivanja (provođenje referenduma u skladu s ustavom i zakonom, nemogućnost referendumskog odlučivanja o svakom pitanju, nemogućnost negiranja temeljnih ustavnih i civilizacijskih vrednota putem referendumskog odlučivanja

RAZVOJ I PRIMJENA INSTITUCIJA NEPOSREDNE DEMOKRACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ: primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:

Prepoznati i definirati na naprednoj znanstvenoj razini pojmove i koncepte izbornog prava i izbornih sustava, kao posebnoj sub-disciplini u okviru ustavnog prava. Doktorand treba biti u stanju odrediti i razlikovati najsloženije probleme vezane uz načela i institute izbornoga prava, odnosno izbornog sustava. Bit će osposobljen prepoznati kako se ta temeljna načela i instituti koriste u ustavnom, odnosno zakonskom reguliranju izbornog prava, a naročito u oblikovanju različitih izbornih sustava za izbore predstavničkih tijela te izvršnih dužnosnika, na državnoj i lokalnoj razini.

Opisati na naprednoj znanstvenoj razini važnost izbornog sustava kao ishodišnog elementa predstavničke demokracije.

Objasniti na naprednoj znanstvenoj razini različite specifične pojmove koji se koriste u terminologiji izbornog prava i izbornih sustava, kao primjerice 'izborni inženjering', 'izborni prag', 'izborna jedinica', 'gerrymandering'.

Prepoznati kada se u konstruiranju izbornih sustava radi o 'izbornom inženjeringu' u pozitivnom smislu, a kada je riječ o 'izbornim manipulacijama' usmjerenim na pogodovanje pojedinim subjektima koji se natječu na izborima.

Objasniti kako funkcioniraju izborni sustavi i kakav će biti njihov utjecaj na izbor kandidata za izvršna i predstavnička tijela (na primjer, korištenje većinskog, razmjernog ili mješovitog izbornog sustava za predstavničko tijelo u smislu mogućih posljedica na uspješnost stranačkih i nestranačkih kandidata, na izborne strategije političkih stranaka, na sastav predstavničkog tijela i oblikovanje vlade, odnosno izvršne vlasti).

 

Primjena

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:

Rasporediti specifične izborne sustave po njihovim temeljnim karakteristikama.

Ilustrirati na naprednoj znanstvenoj razini njihovu različitost na raznim komparativnim primjerima (na primjer, temeljna pravila ustavnog i zakonskog „izbornog inženjeringa“, kao sub-discipline 'ustavnog inženjeringa', koji se bavi primjenom znanstvenih spoznaja u praksi).

Interpretirati na naprednoj znanstvenoj razini političke učinke izbornih sustava, značaj raspodjele mandata, načine pretvaranja glasova birača u predstavničke mandate.

Demonstrirati specifičnosti hrvatskog izbornog prava i izbornog sustava (na primjer, prava glasa građana s prebivalištem u inozemstvu, pravo glasa pripadnika nacionalnih manjina, pitanje dvostrukog prava glasa, posebna mjesta u predstavničkom tijelu zastupnika nacionalnih manjina i državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj).

Primijeniti stečena saznanja na objašnjavanje izbornih fenomena koji studenta okružuju u specifičnom društvenom kontekstu, u svrhu izrade primjenjivih propisa različite pravne snage.

 

Analiza

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:

Izdvojiti na naprednoj znanstvenoj razini koji su uzroci izbornih reformi u pojedinim zemljama, na koji način do njih dolazi, odnosno čime su one uvjetovane.

Usporediti na naprednoj znanstvenoj razini temeljne tipove izbornih sustava: razmjerne (proporcionalne), većinske i kombinirane.

Analizirati unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja izbornih sustava.

Razlikovati različite izborne sustave te njihovo teorijsko obrazloženje sa stajališta njihovih temeljnih ciljeva i načina funkcioniranja u smislu njihova utjecaja na stranački i politički sustav.

 

Sinteza

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:

Konstruirati najsloženija znanstvena objašnjenja i zakonitosti funkcioniranja izbornih sustava, koristeći komparativni pristup i uspoređujući različite sustave.

Predložiti na naprednoj znanstvenoj razini izborne sustave koji najbolje odgovaraju primjeni u određenom društvu.

Izgraditi na naprednoj znanstvenoj razini normativno obrazloženje za primjenu odgovarajućeg izbornog sustava u konkretnim situacijama.

Formulirati konkretna pravna rješenja za primjenu odgovarajućeg izbornog sustava u konkretnim situacijama

 

Vrednovanje

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:

Preispitati na naprednoj znanstvenoj razini stvarno funkcioniranje izbornih sustava te na taj način sagledati društvenu determiniranost primjene izbornog prava.

Usporediti primjenljivost normativne, komparativne i socioloških metoda (ankete, analize sadržaja i dr.), kao pomoćnih metoda za analizu različitih tipova izbornih sustava i ponašanja birača u glasovanju na izborima kod korištenja različitih izbornih sustava.

Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda i teorijskih pristupa za istraživanje pojedinih izbornih fenomena te ono što se odvija u izbornim procesima staviti u znanstveni okvir objašnjenja.

Procijeniti do koje mjere određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno usvojenog predmeta doktorand će moći:

-          javno prezentirati usvojene ishode učenja;

-          izraziti se jasnim tekstom tumačeći svoja stajališta u argumentiranoj debati;

-          razumjeti društvenu i političku uvjetovanost izbornog zakonodavstva na najsloženijoj razini;

osmisliti i izrađivati nacrte zakonskih i drugih propisa iz područja izbornog prava na državnoj, odnosno općih akata na lokalnoj razini.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Interaktivna nastava: predavanja, seminarski rad, analiza odluka ustavnih sudova. Mentorsko vođenje istraživačkog rada studenata usmjereno na objavljivanje znanstvenih radova. Sudjelovanje studenata u znanstvenim projektima Katedre za Ustavno pravo i interdisciplinarnim projektima Fakulteta.

 

Usmeni ispit ili izrada i obrana pismenog znanstvenog rada. Na temelju popisa dopunske literature (koji nije zatvoren), student bira ispitnu literaturu u dogovoru s nastavnikom.

Obavijesti