Znanje i razumijevanje
Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:
Odrediti i razlikovati: temeljne pojmove i koncepte političkih sustava u sklopu komparativističkog i interdisciplinarnog predmeta, te razumjeti osnove sklopova političkih teorija i objašnjenja političkog procesa, u zadanim okvirima ustavnog i javnog prava. Student treba biti u stanju odrediti i razlikovati osnovne politološke pojmove: vlast, moć, autoritet, demokracija, vladavina prava. Biti će osposobljen prepoznati kako se te teorije i pojmovi koriste u političkim djelatnostima i naporima za ostvarenje odredbi ustavnog prava, kao što su vladavina prava, te dioba vlasti. Osposobiti će se za osnovno razlikovanje tih pojmova pojavljuju u svakodnevnom govoru i jednostavnim analizama društvenih fenomena.
Prepoznati racionalnu suštinu političkih institucija i institucionalnih sklopova. Pod nadzorom sudjelovati u normativnoj djelatnosti pri izradi nacrta propisa. Prepoznati sofizme koji se koriste u političkoj djelatnosti („fiškalije“) i znati se suprotstaviti argumentima. Na primjer, razumjeti i objasniti često zloporabljenu sintagmu „neka institucije rade svoj posao“ ili o „grijehu struktura“. Prepoznati ideološke sofizme i zablude, kao na primjer stalne zahtjeve za „načelom jednakih želudaca“ kao temeljnom normom političkog marketinga.
Objasniti: kako su pojedinac, politika i socijalna zajednica povezani u političku zajednicu, dosege ustavnih odredbi i njihovih promjena, utjecaj zakonodavstva na individualno ponašanje. Bit političke djelatnosti, kao borbe za utjecaj na raspodjelu društvenih resursa (David Easton) i kakav je odnos društvenih institucija i struktura prema ravnoteži moći u različitim sustavima ustrojstva vlasti.
Objasniti: Kako se formira znanstveno objašnjenje političkih institucija i procesa, te kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji. Tumačiti ustavne propise u skladu s modernim dostignućima ustavno- i upravno-sudske djelatnosti (primjer: proporcionalnost u ograničavanju prava zakonom).
Primjena
Grupirati i opisati: Osnovne pristupe u analizi ustavnopravnih i političkih pojava i procesa i opisati njihovu različitost na raznim primjerima. Usvojiti, primjenjivati i poučavati primjenu strukturiranih „testova“, kao uputa primjenjivačima prava. Na primjer, tri razine testa razmjernosti.
Razumjeti i tumačiti: Mehanizme koji stalno proizvode i obnavljaju procese kao što su borba za moć i sredstva ograničavanja tih tendencija u političkom životu. Ograničenost svih političkih institucija, koje mogu služiti različitim političkim ciljevima i snagama.
Primijeniti stečene spoznaje na objašnjavanje političkih procesa, u svrhu izrade primjenjivih propisa različite pravne snage.
Skicirati osnovne konture procjene rezultate predloženih izmjena propisa, na temelju primjene cost-benefit analize. Izrađivati razumljive i upotrebive nacrte propisa.
Analiza
Demonstrirati univerzalnost pojava kao što su borba za moć, nepoštivanje ustavnih normi, monopolni položaj političkih stranaka, autokratsko ponašanje njihovih vođa, tipovi devijantnog ponašanja kao što je korupcija i nepotizam, te poteškoće u promjenama pravnog sustava i pravne kulture.
Kategorizirati tipove ustavnopravnih sklopova i modela koji su važni za daljnju analizu uzročno-posljedičnih odnosa, kao na primjer: provjere i ravnoteže, sudska neovisnost i njezine granice, ograničenja neposredne demokracije, ostvarivanje slobodnog pristupa informacijama i sl., te bitnu ulogu pravnih institucija u tim procesima
Analizirati unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja političkih institucija.
Usporediti različite pristupe političkim, pravnim i društvenim fenomenima. Usporediti zdravorazumsko i znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje.
Sinteza
Konstruirati elementarna objašnjenja političkih institucija i sklopova, rabeći i uspoređujući različite teoretske pristupe. Predložiti najbolje načina za istraživanje nekog fenomena.
Vrednovanje
Preispitati: Ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu staviti u znanstveni okvir objašnjenja. Na taj način vidjeti društvenu determiniranost procesa primjene prava.
Usporediti. Usporediti teoretske okvire objašnjenja (politička odgovornost, sloboda mišljenja i izražavanja mišljenja) u objašnjenju pojedinih političkih i društvenih institucija.
Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih fenomena. Isto tako prednosti i nedostatke teoretskih pristupa u objašnjavanju različitih društvenih fenomena.
Procijeniti do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja. Drugim riječima, procijeniti primjerenost teoretskog pristupa i primijenjenih metoda za specifični fenomen koji se ispituje.
Znanje se provjerava na seminarima, pisanim provjerama znanja ("kolokvijima"), pismenim i usmenim ispitima.
Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne ustavnopravne i političke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih političkih procesa, grupirati fenomene na primjer prepoznati problem manjinske integracije u raznim kontekstima, usporediti pojmove i njihove značenja i eksplanatorne dosege sa stajališta da je svaki propis namijenjen i usmjeren na provedbu, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraživati ili objasniti pomoću raznih teoretskih okvira, u svrhu regulacije na ustavnopravnoj razini.
Seminarski rad je sa jedne strane usmjeren na javno prezentiranje vlastitog teksta gdje se od studenta traži analiza nekog ustavnopravnog slučaja ili problema, njegovo razumijevanje, kategoriziranje u korpus spoznaja koja se prerađuju na predavanjima, njegovo sintetsko prikazivanje i konačno vrednovanje teksta.
Osim usmene prezentacije student treba napisati seminarski rad koji će sadržavati sve gore navedene elemente, a koji mora smjerati na primjenu metoda znanstvene prezentacije i analize, uz strogo navođenje i tumačenje izvora.
Pismeni ispit se sastoji od reprodukcije elementarnih objašnjenja nekih fenomena, uspoređivanja nekih elementarnih pojmova i objašnjenja sa različitih teoretskih perspektiva,primjene koncepata i teorija na objašnjena nekih jednostavnih fenomena.
Usmeni ispit se sastoji od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, njihove usporedbe, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, i vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.
