Ustavno pravo - seminar
Studij: Pravo - 3. semestar
Šifra: 31824
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Branko Smerdel
prof. dr. sc. Biljana Kostadinov
izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak
doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković
Izvođači: doc. dr. sc. Mario Jelušić - Seminar
dr. sc. Sandra Marković , pred. - Seminar
Ispitni rokovi:
  • 29. 10. 2019.
  • 09. 12. 2019.
  • 29. 01. 2020.
  • 13. 02. 2020.
  • 15. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Ustavno pravo - seminar Pravo - 3. semestar
4.0 31824
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Branko Smerdel

Srijedom od 10,00 do 12,00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 15/I
prof. dr. sc. Biljana Kostadinov

četvrtak 10,30

Trg Republike Hrvatske 3, soba 13
izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević

Srijeda, u 15.30 sati

Gundulićeva 10, soba 20
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak

uz prethodnu najavu na mail robert.podolnjak@pravo.hr

Trg Republike Hrvatske 3, soba 14
doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković

Konzultacije se održavaju četvrtkom, od 13 sati.

Trg Republike Hrvatske 3, soba 10
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Mario Jelušić (Seminar)

četvrtkom u 8,00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 11/I
dr. sc. Sandra Marković , pred. (Seminar)
Literatura
Branko Smerdel; Ustavno uređenje europske Hrvatske; Narodne novine (2013)
Siniša Rodin; Načelo proporcionalnosti - porijeklo, ustavno utemeljenje i primjena; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 50 (2000) 1-2 (2000), str. 31-53
Justyna Maliszewska-Nienartowicz; The principle of proportionality in the European Community law - general characteristic and practical application; Pravni vjesnik 24 (2008) 1 (2008), str. 89-98
Siniša Rodin; Načelo proporcionalnosti u novijoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske; Informator br.5621, i vezani odgovor prof.dr.sc. Krapca (Informator br. 5627), te odgovor na taj odgovor prof.dr.sc. Rodina (Informator br.5631) (2008)
Đorđe Gardašević; Pravo na javno okupljanje prema članku 11. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Informator br. 5380 (2005)
Đorđe Gardašević; Pravo na javno okupljanje u hrvatskom i komparativnom pravu; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 3 (2011) (2011), str. 487-519
Sandra Marković; U povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 6. srpnja 2011.; Informator br. 5994-5995 i 5996-2997 (2011)
Branko Smerdel; Parlamentarizam, sloboda govora i zastupnički imunitet; Informator br. 6012 (2011)
Branko Smerdel; Neukusno i nedopušteno: gdje su granice slobode izražavanja?; Informator br. 5934 (2011)
Vesna Alaburić; Ograničavanje govora mržnje u demokratskome društvu; Hrvatska pravna revija, 3 (2003) 1 (str. 62.-72.) i 3 (2003) 3 (str.80-90.) (2003)
Gordana Vilović; Govor mržnje; Političke analize, 2 (2011) 6 (2011), str. 68-70
Michel Rosenfeld; Hate Speech in Constitutional Jurisprudence: A Comparative Analysis; 24 Cardozo L. Rev. (2002-2003) 1523 (2002), str. 1523-1568
Ute Krudewagen; Political Symbols in Two Constitutional Orders: The Flag Desecration Decisions of the United States Supreme Court and the German Federal Constitutional Court; 19 Ariz. J. Int l + Comp. Law (2002) 679 (2002), str. 679-712
Jasna Omejec; Zabrana diskriminacije u praksi Europskoga suda za ljudska prava; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 59 (2009) 5 (2009), str. 960-968; 939-943; 874-893
Ana Horvat; Novi standardi hrvatskoga i europskoga antidiskriminacijskog zakonodavstva; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 58 (2008) 6 (2008), str. 1457-1474
Andrea Grgić, Želko Potočnjak, Siniša Rodin, Goran Selanec, Tena Šimonović-Einwalter, Alan Uzelac; Vodič uz Zakon o suzbijanju diskriminacije, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, 2009; Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske (2009)
Branko Smerdel; "Što se grbo rodi, usud ne ispravi" - Ustavni sud pred izazovima pozitivne diskriminacije, časopis Informator br.5952. od 23.03.2011.; Novi informator (2011)
Branko Smerdel; Curia locuta, causa autem non finita: zastupnik nema kome pisati, časopis Informator br. 5992.-5993. (2011.); Novi informator (2011)
Biljana Kostadinov; O zastupničkom prijedlogu promjene članka 15. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske; Informator br. 5818., prilog "Ustavni vidici" br.5. (2009)
Mario Jelušić; Ustavne promjene i jednakost biračkog prava; Informator br.5821., prilog "Ustavni vidici" br.6. (2009)
Branko Smerdel; Akt vladanja u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske; Informator br. 5748. (2009)
Miljenko Giunio; Izbor sudaca Ustavnog suda kao akt vladanja i "odgoda učinaka" konstitutivne presude; Informator br. 5733. (2009)
Branko Smerdel; Neposredno odlučivanje i njegove ustavne granice; Hrvatska pravna revija 10 (2010) 11 (2010), str. 1-9
Miljenko Giunio; U povodu Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke; Informator br. 5800.-5801. (2009)
Opis predmeta
Na seminaru iz Ustavnog prava u naprednom obliku obrađuju se sljedeća područja: Ustav i ustavna vladavina. Klasični i suvremeni konstitucionalizam. Ustav kao pravni akt. Ljudska prava i temeljne slobode. Nadzor ustavnosti i zakonitosti. Osnovne institucije demokratske ustavnosti. Ustrojstvo i odgovornost vlast. Složene države i državne zajednice. Ustavnost Europske unije. Uspostavljanje samostalne Republike Hrvatske. Temeljne odrednice ustavnog uređenja Republike Hrvatske. Jamstva sloboda i prava u Ustavu Republike Hrvatske. Hrvatski sabor. Referendum u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike Hrvatske. Vlada i središnja državna uprava. Ustavni sud Republike Hrvatske. Sudbena vlast. Posebne institucije nadzora ustavnosti i zakona. Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava. Konsolidacija hrvatskog pravnog sustava.
Ispitni rokovi
29. 10. 2019.
09. 12. 2019.
29. 01. 2020.
13. 02. 2020.
15. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

 

Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:

Odrediti i razlikovati temeljne pojmove i koncepte ustavnog prava kao interdisciplinarnog predmeta, te razumjeti temeljne sklopove političkih teorija i objašnjenja političkog procesa, u zadanim okvirima ustavnog i javnog prava. Student treba biti u stanju odrediti i razlikovati osnovne ustavnopravne i politološke pojmove. Biti će osposobljen prepoznati kako se te teorije i pojmovi koriste u političkim djelatnostima i naporima za ostvarenje odredbi ustavnog prava, kao što su vladavina prava, dioba vlasti, ustavnjaštvo (konstitucionalizam). Osposobiti će se za razlikovanje kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom govoru i jednostavnim analizama društvenih fenomena.

Prepoznati racionalnu suštinu političkih institucija i institucionalnih sklopova. Sudjelovati u normativnoj djelatnosti pri izradi nacrta propisa. Prepoznati sofizme koji se koriste u političkoj djelatnosti („fiškalije“) i znati se suprotstaviti argumentima. Na primjer, razumjeti i objasniti često zloporabljenu sintagmu „neka institucije rade svoj posao“ ili o „grijehu struktura“. Prepoznati ideološke sofizme i zablude, kao na primjer stalne zahtjeve za „načelom jednakih želudaca“ kao temeljnom normom političkog marketinga.

Objasniti kako su pojedinac, politika i socijalna zajednica povezani u političku zajednicu, dosege ustavnih odredbi i njihovih promjena, utjecaj zakonodavstva na individualno ponašanje. Bit političke djelatnosti, kao borbe za utjecaj na raspodjelu društvenih resursa (David Easton) i kakav je odnos društvenih institucija i struktura na odnose moći u različitim sustavima ustrojstva vlasti. Na primjer, zašto ustavnopravne norme ne mogu rezultirati očekivanim društvenim promjenama. Koji su uzroci poteškoća u promociji sloboda i prava kao i ustavnog načela diobe vlasti i vladavine prava.

Objasniti kako se formira znanstveno objašnjenje ustavnopravnih fenomena i političkih institucija, te kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji. Tumačiti ustavne i zakonske norme u skladu s modernim dostignućima ustavnosudske djelatnosti, na primjer uravnoteženje interesa („balancing“) i proporcionalnost u ograničavanju prava zakonom.

 

Primjena

 

Grupirati i opisati osnovne pristupe u analizi ustavnopravnih i političkih pojava i procesa i opisati njihovu različitost na raznim primjerima. Temeljna pravila ustavnog i zakonskog „inženjerstva“, kao discipline koja se bavi primjenom znanstvenih spoznaja u praksi. Usvojiti, primjenjivati i poučavati primjenu strukturiranih „testova“, kao uputa primjenjivačima prava. Na primjer tri razine testa razmjernosti.

Razumjeti i tumačiti mehanizme koji stalno proizvode i obnavljaju procese kao što su borba za moć, težnja političkom monopolu kao i sredstva ograničavanja tih tendencija u političkom životu. Ograničenost svih ustavnopravnih institucija, koje mogu služiti različitim političkim ciljevima i snagama. Nužnost prethodne procjene učinaka propisa i ustavnopravnih normi.

Primijeniti stečene spoznaje na objašnjavanje političkih fenomena koji studenta okružuju - od fenomena sukoba, ideoloških interpretacija svijeta, pitanja društvenih odnosa vlasništva, moći i vjerovanja - u svrhu izrade primjenjivih propisa različite pravne snage.

Skicirati osnovne konture eksplanatornih modela objašnjenja za objašnjenje ustavnopravnih fenomena. Na primjer, procijeniti moguće rezultate predloženih izmjena propisa na temelju primjene cost-benefit analize, izrađivati razumljive i upotrebive nacrte propisa. Raditi na izgradnji hrvatske ustavnopravne terminologije, umjesto uobičajenog primitivnog „prevođenja“ tipa „master plan“, „spin-off“ i slično.

 

Analiza

 

Demonstrirati koji su uzroci fenomena kao što su borba za moć, nepoštivanje ustavnih normi, monopolni položaj političkih stranaka, autokratsko oponašanje njihovih vođa; tipova devijantnog ponašanja kao što je korupcija i nepotizam, te poteškoća u promjenama pravnog sustava i pravne kulture. Pri tome demonstrirati nužnost ispravnog razumijevanja.

Kategorizirati tipove ustavnopravnih sklopova i modela koji su važni za daljnju analizu uzročno-posljedičnih odnosa kao na primjer: provjere i ravnoteže, sudska neovisnost i njezine granice, ograničenja neposredne demokracije, ostvarivanje slobodnog pristupa informacijama i sl., te bitna uloga pravnih institucija u tim procesima.

Analizirati unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja ustavnopravnih institucija

Usporediti različite teoretske pristupe političkim, pravnim i društvenim fenomenima. Usporediti zdravorazumsko i znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje.

 

Sinteza

 

Konstruirati elementarna objašnjenja političkih institucija i sklopova, rabeći i uspoređujući različite teoretske pristupe. Predložiti najbolje načine za istraživanje nekog fenomena.

 

Vrednovanje

 

Preispitati ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu, i staviti u znanstveni okvir objašnjenja. Na taj način vidjeti društvenu determiniranost procesa primjene prava.

Usporediti primjenljivost politoloških i socioloških metoda (ankete, eksperimenta, promatranja, analize sadržaja i td.), kao pomoćnih metoda za analizu različitih tipova/kategorija političkih fenomena. Usporediti teoretske okvire objašnjenja (politička odgovornost, sloboda mišljenja i izražavanja mišljenja) u objašnjenju pojedinih političkih i društvenih institucija.

Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih fenomena. Isto tako prednosti i nedostatke teoretskih pristupa u objašnjavanju različitih društvenih fenomena.

Procijeniti do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja. Drugim riječima, procijeniti primjerenost teoretskog pristupa i primijenjenih metoda za specifični fenomen koji se ispituje.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno provedenog učenja student će moći razumjeti i društvenu determiniranost pojedinih fenomena, pa će osim čisto pravnog pristupa biti osposobljen racionalno planirati i izrađivati nacrte tekstova bitnih propisa iz područja političkog zakonodavstva na državnoj, odnosno propisa na lokalnoj razini.

 

Također, student će povećati kapacitet razumijevanja društvenih događanja. Kao, na primjer, pratiti novinske ili TV izvještaje sa razumijevanjem značenja pojmova statističke greške u izvještajima o ispitivanju javnog mnijenja.

 

Također, student će razviti vještinu prezentacija i izlaganja vlastitih misli, kao i argumentirane debate i polemike oko i prilikom izrade propisa.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na pisanim provjerama znanja ("kolokvijima"), te izradom seminarskog rada.

 

"Kolokvij" je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne ustavnopravne i političke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih političkih procesa, grupirati fenomene (na primjer prepoznati problem manjinske integracije u raznim kontekstima), usporediti pojmove i njihove značenja i eksplanatorne dosege sa stajališta da je svaki propis namijenjen i usmjeren na provedbu, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraživati ili objasniti pomoću raznih teoretskih okvira, u svrhu regulacije na ustavnopravnoj razini.

 

Seminarski rad je sa jedne strane usmjeren na javno prezentiranje vlastitog teksta gdje se od studenta traži analiza nekog ustavnopravnog slučaja ili problema, njegovo razumijevanje, kategoriziranje u korpus spoznaja koja se prerađuju na predavanjima, njegovo sintetsko prikazivanje i konačno vrednovanje teksta. Osim usmene prezentacije, student treba napisati i seminarski rad koji će sadržavati sve gore navedene elemente, i koji mora smjerati na primjenu metoda znanstvene prezentacije i analize uz strogo navođenje i tumačenje izvora.