OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Ustavno pravo (predmet)
Ustavno pravo
Studij: Pravo - 3. semestar
Šifra: 31877
ECTS: 8.0
Nositelji: prof. dr. sc. Branko Smerdel
prof. dr. sc. Biljana Kostadinov
izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak
doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković
Izvođači: doc. dr. sc. Mario Jelušić - Predavanja
dr. sc. Sandra Marković , pred. - Predavanja
Osnovni podaci
Ustavno pravo Pravo - 3. semestar
8.0 31877
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Branko Smerdel

Srijedom od 10,00 do 12,00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 15/I
prof. dr. sc. Biljana Kostadinov

četvrtak 10,30

Trg Republike Hrvatske 3, soba 13
izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević

Srijeda, u 15.30 sati

Gundulićeva 10, soba 20
izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak

uz prethodnu najavu na mail robert.podolnjak@pravo.hr

Trg Republike Hrvatske 3, soba 14
doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković

Konzultacije se održavaju četvrtkom, od 13 sati.

Trg Republike Hrvatske 3, soba 10
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Mario Jelušić (Predavanja)

četvrtkom u 8,00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 11/I
dr. sc. Sandra Marković , pred. (Predavanja)
Literatura
Smerdel, B.; Ustavno uređenje europske Hrvatske; Narodne novine (2013)
Ustav Republike Hrvatske; NN 85/2010 (pročišć. tekst) i 5/14 (Odluka Ustavnog suda u povodu okončanja postupka nadzora nad ustavnošću i zakonitošću provođenja državnog referenduma održanog 1. prosinca 2013., na kojem je članak 62. Ustava Republike Hrvatske dopunjen novim stavkom 2.)
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske; NN 99/99, 29/02 i 49/02 (pročišć. tekst)
Smerdel, B.; O ustavima i ljudima - uvod u ustavnopravnu kazuistiku; Novi informator (2012)
Smerdel, B.; Gardašević, Đ. (ur.); Izgradnja demokratskih ustavnopravnih institucija Republike Hrvatske u razvojnoj perspektivi; Hrvatska udruga za ustavno pravo (2011)
Radna skupina predsjednika RH: Izrada stručne podloge mogućeg prijedloga ustavnih promjena; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50 (2000) 3 (2000), str. 373-392
Podolnjak, R.; Neposredan izbor (grado)načelnika i župana; Stanek (2005)
Podolnjak, R.; (Grado)načelnik i vijeće: novi institucionalni okvir hrvatske lokalne samouprave u komparativnoj perspektivi; Piprom (2010)
Kostadinov, B.; Suvremeni francuski parlamentarizam (1958.-2002.); Pravni fakultet u Zagrebu (2004)
Smerdel, B.; Evolucija predsjedničke vlade u SAD: Kongresni veto (doktorska disertacija); Pravni fakultet u Zagrebu (1986)
Horvat Vuković, A.; Pravno uređenje pozitivne diskriminacije kroz poseban osvrt na primjer Indije; Hrvatska udruga za ustavno pravo (2015)
Opis predmeta
U kolegiju Ustavno pravo obrađuju se sljedeća područja: Ustav i ustavna vladavina, klasični i suvremeni konstitucionalizam. Ustav kao pravni akt. Ljudska prava i temeljne slobode. Nadzor ustavnosti i zakonitosti. Osnovne institucije demokratske ustavnosti. Ustrojstvo i odgovornost vlasti. Složene države i državne zajednice. Ustavnost Europske unije. Uspostavljanje samostalne Republike Hrvatske. Temeljne odrednice ustavnog uređenja Republike Hrvatske. Jamstva sloboda i prava u Ustavu Republike Hrvatske. Hrvatski sabor. Referendum u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike Hrvatske. Vlada i središnja državna uprava. Ustavni sud Republike Hrvatske. Sudbena vlast. Posebne institucije nadzora ustavnosti i zakona. Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava. Konsolidacija hrvatskog pravnog sustava.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:

Odrediti i razlikovati: temeljne pojmove i koncepte Ustavnog prava, kao interdisciplinarnog predmeta, te razumjeti temeljne sklopove politiĉkih teorija i objašnjenja politiĉkog procesa, u zadanim okvirima ustavnog i javnog prava. Student treba biti u stanju odrediti i razlikovati osnovne ustavnopravne i politološke pojmove. Biti će osposobljen prepoznati kako se te teorije i pojmovi koriste u politiĉkim djelatnostima i naporima za ostvarenje odredbi ustavnog prava, kao što su vladavina prava, dioba vlasti, ustavnjaštvo (konstitucionalizam). Osposobiti će se za razlikovanje kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom govoru i jednostavnim analizama društvenih fenomena.

Prepoznati: racionalnu suštinu politiĉkih institucija i institucionalnih sklopova. Sudjelovati u normativnoj djelatnosti pri izradi nacrta propisa. Prepoznati sofizme koji se koriste u politiĉkoj djelatnosti („fiškalije“) i znati se suprotstaviti argumentima. Na primjer, razumjeti i objasniti ĉesto zloporabljenu sintagmu „neka institucije rade svoj posao“ ili o „grijehu struktura“. Prepoznati ideološke sofizme i zablude, na primjer stalne zahtjeve za „naĉelom jednakih želudaca“ kao temeljnom normom politiĉkog marketinga.

Objasniti: kako su pojedinac, politika i socijalna zajednica povezani u politiĉku zajednicu, dosege ustavnih odredbi i njihovih promjena, utjecaj zakonodavstva na individualno ponašanje. Bit politiĉke djelatnosti, kao borbe za utjecaj na raspodjelu društvenih resursa (David Easton) i kakav je odnos društvenih institucija i struktura na odnose moći u razliĉitim sustavima ustrojstva vlasti. Na primjer zašto ustavnopravne norme ne mogu rezultirati oĉekivanim društvenim promjenama. Koji su uzroci poteškoća u promociji sloboda i prava kao i ustavnog naĉela diobe vlasti i vladavine prava.

Objasniti: Kako se formira znanstveno objašnjenje ustavnopravnih fenomena i politiĉkih institucija, te kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji. Tumaĉiti ustavne i zakonske norme u skladu s modernim dostignućima ustavnosudske djelatnosti, na primjer uravnoteženje interesa („balancing“) i proporcionalnost u ograniĉavanju prava zakonom.

Grupirati i opisati: Osnovne pristupe u analizi ustavnopravnih i politiĉkih pojava i procesa i opisati njihovu razliĉitost na raznim primjerima. Temeljna pravila ustavnog i zakonskog „inženjerstva“, kao discipline koja se bavi primjenom znanstvenih spoznaja u praksi.

Usvojiti, primjenjivati i pouĉavati primjenu strukturiranih „testova“, kao uputa primjenjivaĉima prava. Na primjer tri razine testa razmjernosti.

Razumjeti i tumaĉiti: Mehanizme koji stalno proizvode i obnavljaju procese kao što su borba za moć, težnja politiĉkom monopolu kao i sredstva ograniĉavanja tih tendencija u politiĉkom životu. Ograniĉenost svih ustavnopravnih institucija, koje mogu služiti razliĉitim politiĉkim ciljevima i snagama. Nužnost prethodne procjene uĉinaka propisa i ustavnopravnih normi.

Primijeniti steĉene spoznaje na objašnjavanje politiĉkih fenomena koji studenta okružuju - sukoba, ideoloških interpretacija svijeta, pitanja društvenih odnosa vlasništva, moći i vjerovanja - u svrhu izrade primjenjivih propisa razliĉite pravne snage.

Skicirati osnovne konture eksplanatornih modela za objašnjenje ustavnopravnih fenomena. Na primjer, procijeniti moguće rezultate predloženih izmjena propisa, na temelju cost-benefit analize. Izrađivati razumljive i upotrebive nacrte propisa. Raditi na izgradnji hrvatske ustavnopravne terminologije, umjesto uobiĉajenog primitivnog „prevođenja“ tipa „master plan“, „spin-off“ i sliĉno.

 

Analiza

Demonstrirati: Koji su uzroci fenomena kao što su borba za moć, nepoštivanje ustavnih normi, monopolni položaj politiĉkih stranaka, autokratsko oponašanje njihovih vođa, tipova devijantnog ponašanja, kao što je korupcija i nepotizam, te poteškoće u promjenama pravnog sustava i pravne kulture. Pri tome demonstrirati nužnost ispravnog razumijevanja.

Kategorizirati tipove ustavnopravnih sklopova i modela koji su važni za daljnju analizu uzroĉno-posljediĉnih odnosa, kao na primjer: provjere i ravnoteže, sudska neovisnost i njezine granice, ograniĉenja neposredne demokracije, ostvarivanje slobodnog pristupa informacijama isl., te bitna uloga pravnih institucija u tim procesima

Analizirati unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja ustavnopravnih institucija

Usporediti razliĉite teoretske pristupe politiĉkim, pravnim i društvenim fenomenima.

Usporediti zdravorazumsko i znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje.

 

Sinteza

Konstruirati elementarna objašnjenja politiĉkih institucija i sklopova, rabeći i uspoređujući razliĉite teoretske pristupe. Predložiti najbolje naĉine za istraživanje nekog fenomena.

 

Vrednovanje

Preispitati: Ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu staviti u znanstveni okvir objašnjenja. Na taj naĉin vidjeti društvenu determiniranost procesa primjene prava.

Usporediti primjenljivost politoloških i socioloških metoda (ankete, eksperimenta, promatranja, analize sadržaja itd.), kao pomoćnih metoda za analizu razliĉitih tipova/kategorija politiĉkih fenomena. Usporediti teoretske okvire objašnjenja (politiĉka odgovornost, sloboda mišljenja i izražavanja mišljenja) u objašnjenju pojedinih politiĉkih i društvenih institucija.

Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih fenomena. Isto tako prednosti i nedostatke teoretskih pristupa u objašnjavanju razliĉitih društvenih fenomena.

Procijeniti do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja. Drugim rijeĉima, procijeniti primjerenost teoretskog pristupa i primijenjenih metoda za specifiĉni fenomen koji se ispituje.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno provedenog uĉenja student će moći razumjeti i društvenu determiniranost pojedinih fenomena pa će osim ĉisto pravnog pristupa biti osposobljen racionalno planirati i izrađivati nacrte tekstova bitnih propisa iz podruĉja politiĉkog zakonodavstva na državnoj, odnosno propisa na lokalnoj razini.

Također, student će povećati kapacitet razumijevanja društvenih događanja. Kao na primjer pratiti novinske ili TV izvještaje sa razumijevanjem znaĉenjs pojmova statistiĉke greške u izvještajima o ispitivanju javnog mnijenja .

Također, student će razviti vještinu prezentacija i izlaganja vlastitih misli, kao i argumentirane debate i polemike oko i prilikom izrade propisa.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na pisanim provjerama znanja ("kolokvijima"), pismenim i usmenim ispitima.

Pisana provjera znanja ("kolokvij") je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne ustavnopravne i politiĉke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih politiĉkih procesa, grupirati fenomene (na primjer, prepoznati problem manjinske integracije u raznim kontekstima), usporediti pojmove i njihove znaĉenja i eksplanatorne dosege sa stajališta da je svaki propis namijenjen i usmjeren na provedbu, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraživati ili objasniti pomoću raznih teoretskih okvira, u svrhu regulacije na ustavnopravnoj razini.

Pismeni ispit se sastoji od reprodukcije elementarnih objašnjenja nekih fenomena, uspoređivanja elementarnih pojmova i objašnjenja sa razliĉitih teoretskih perspektiva, primjene koncepata i teorija na objašnjenja nekih jednostavnih fenomena.

Usmeni ispit se sastoji od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.