OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Ekonomska politika
Studij: Pravo - 4. semestar
Šifra: 31882
ECTS: 8.0
Nositelji: prof. dr. sc. Mladen Vedriš
izv. prof. dr. sc. Nenad Rančić
doc. dr. sc. Ružica Šimić Banović
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Ozren Pilipović - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 12. 11. 2019.
  • 28. 01. 2020.
  • 11. 02. 2020.
  • 25. 03. 2020.
  • 07. 05. 2020.
  • 17. 06. 2020.
  • 06. 07. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Ekonomska politika Pravo - 4. semestar
8.0 31882
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Mladen Vedriš

Utorak 16:30-17:30

Trg Republike Hrvatske 14, soba 60
izv. prof. dr. sc. Nenad Rančić

Utorak 16-17h

Trg Republike Hrvatske 14, soba 62
doc. dr. sc. Ružica Šimić Banović

Utorak u 15:30 h

Trg Republike Hrvatske 14, soba 59
Izvođač Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Ozren Pilipović (Predavanja)

četvrtak 12-13:30

Trg Republike Hrvatske 14, soba 58
Literatura
POPIS LITERATURE SE NALAZI NA KRAJU OVE STRANICE;
Opis predmeta
Ekonomska znanost i ekonomska politika. Doktrine ekonomske politika. Elementi ekonomske politike kao akcije: nosioci, ciljevi, instrumenti, okruženje. Ekonomska politika i faktori proizvodnje. Ekonomska politika u procesu raspodjele i razmjene. Brutto domaći proizvod i njegova upotreba. Politika ekonomskih i financijskih odnosa s inozemstvom. Konjunkturna politika, razvojne strategije, strukturna i regionalna politika. Ekonomska politika u Republici Hrvatskoj.
Ispitni rokovi
12. 11. 2019.
28. 01. 2020.
11. 02. 2020.
25. 03. 2020.
07. 05. 2020.
17. 06. 2020.
06. 07. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • definirati ključne ekonomske indikatore i njihove poveznice;

  • objasniti doktrine ekonomske politike i njihov utjecaj na današnjicu;

  • < > glavne probleme hrvatske ekonomske politike;

    kritički vrednovati glavne probleme hrvatske ekonomske politike;

  • < > uzroke aktualne globalne gospodarske krize, njen tijek i posljedice;

    prisjetiti se relevantnih pojmova i poveznica iz političke ekonomije;

 

PRIMJENA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • interpretirati ključne probleme na ekonomskoj sceni u Hrvatskoj, Istočnoj Europi, EU i ostatku Svijeta;

  • < > glavne probleme hrvatske ekonomske politike s tranzicijskim zemljama Istočne Europe;< > znanje o ekonomskim doktrinama i ključne ekonomske pojmove na aktualna zbivanja;

    ilustrirati glavne dileme u području industrijske politike i dodjele državnih potpora;

  • < > utjecaj instrumenata ekonomske politike;< > tijek tranzicije u Republici Hrvatskoj;< > uzroke, tijek i posljedice glavnih gospodarskih kriza i usporediti krize;

    izdvojiti glavne razvojne izazove novije hrvatske ekonomske politike;

  • < > stvarne prepreke od populističkih opravdanja za (ne)provedbu strukturnih reformi;< > osnovne ideje za poboljšanje stanja hrvatskoga gospodarstva;< > ključne pretpostavke za učinkovito smanjenje državnog deficita i upravljanje javnim dugom;< > prednosti i izazove ulaska Hrvatske u Euro zonu;< > konstruktivnu i argumentiranu debatu o prednostima i nedostacima pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji;< > dosljednost i učinkovitost pojedinih mjera ekonomske politike;< > opravdanost državnih potpora pojedinim tvrtkama i granama, te usporediti stanje istih u Hrvatskoj i EU;< > ključne ekonomske trendove u Hrvatskoj i usporednim zemljama;

     

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

sudjelovati u stručnim raspravama na temu aktualne ekonomske politike u RH

javno prezentirati usvojene ishode učenja;

argumentirano sudjelovati u raspravi;

dalje razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine;

sudjelovati u timskom radu: priprema prezentacija, eseja i rasprava

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
  • Nastava iz predmeta Ekonomska politika provodi se kao kontinuirani i proaktivan proces učenja u kojem je naglasak stavljen na interakciju.

  • Na taj se način osigurava stalna dvosmjerna komunikacija koja potiče angažman studenata i trajno usvajanje ishoda učenja.

  • Uz redovne konzultacije s članovima Katedre, studentima su na svim predavanjima i seminarima na raspolaganju demonstratori koji također jednom tjedno održavaju demonstrature.

  • U nastavi se koriste suvremeni audio-vizualni sadržaji.

  • Nekoliko puta u semestru pozivaju se gosti predavači (istaknuti predstavnici akademske, poslovne, sindikalne zajednice, odnosno vladinih i drugih javnih institucija) kako bi studentima prenijeli aktualna i praktična saznanja i potaknuli ih na kritičko vrednovanje zbivanja i aktivno usvajanje gradiva.

  • Ovisno o vremenskoj raspoloživosti organiziraju se posjete relevantnim institucijama.

 

Konačna provjera znanja i vještina:

  • dva kolokvija u semestru,

  • pismeni i usmeni ispit.

Završna ocjena kolegija formulira se temeljem uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita, te temeljem individualnog i timskom rada studenta kroz prezentacije i sudjelovanje na nastavi. Kroz takav se način osigurava pokrivenost provjere svih prethodno navedenih ishoda učenja.

Bodovna skala na pismenom dijelu ispita koji se sastoji od pet esejskih pitanja (svaki nosi po 5 bodova) je sljedeća:

do 11 bodova – nedovoljan (1)

12-15 bodova – dovoljan (2)

16-19 bodova – dobar (3)

20-23 boda – vrlo dobar (4)

24-25 bodova – izvrstan (5)

Važno je napomenuti da student ukupan broj bodova treba ostvariti iz najmanje četiri pitanja čime se osigurava potvrda znanja iz većeg dijela gradiva.

Literatura

Samuelson, P. i Nordhaus, W. D.: Ekonomija (18. izdanje); MATE (2007), str. 3-62; 166-183; 225-444; 555-644; 709-730

Vedriš, M. i Dujšin, U. (ur.): Ekonomska politika u Republici Hrvatskoj; Pravni fakultet u Zagrebu (2012), str. 1-47 (Doktrine ekonomske politike - žute stranice); 3-40 (Kornai, J.: Velika transformacija srednjoistočne Europe: Uspjeh i razočaranje); 113-148 (Babić, M.: Razvoj hrvatske privrede nakon Stabilizacijskog programa); 149-170 (Cvijanović, V. i Račić, D.: Privatizacija u Hrvatskoj: Početni uvjeti, procesi i implikacije); 245-258 (Kesner-Škreb, M.: Industrijska politika – teorijski okvir državne intervencije)

Dujšin, U.: Privredna kriza u Hrvatskoj: Uzroci, obilježja i mogućnosti prevladavanja; http://www.rifin.com/images/stories/2013/07/20130703_dujsin_uros.pdf  

IRMO: Hrvatska i Europska unija – Prednosti i izazovi članstva - samo str. 23-28 i 101-136 http://www.irmo.hr/wp-content/uploads/2013/11/hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi_.pdf   

IRMO: Izazovi provedbe europskih politika u Hrvatskoj – samo str. 23-57 (Europski semestar) i str. 145-170 (Smanjenje nezaposlenosti mladih u HR) https://www.irmo.hr/wp-content/uploads/2018/07/Izazovi-provedbe-europskih-politika-u-Hrvatskoj.pdf  

Družić, G. i Basarac Sertić, M.: Hrvatska i četvrta industrijska revolucija. http://web.efzg.hr/repec/Chapters/chapter18-12.pdf

Jovančević, R.: Novi val velikih imigracija u Europi i ekonomske implikacije za Hrvatsku http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter18-02.pdf

CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2018. http://www.cepor.hr/wp-content/uploads/2015/03/SME-report-2018-HR.pdf

Europska komisija: Izvješće za Hrvatsku 2019. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-country-report-croatia_hr.pdf