Studij:	Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra:	72355
ECTS:	4.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Ivana Jaramaz-Reskušić prof. dr. sc. Tomislav Karlović izv. prof. dr. sc. Henrik-Riko Held izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić
Ispitni rokovi:	03. 04. 2023. 29. 05. 2023. 26. 06. 2023. 10. 07. 2023. 28. 08. 2023. 11. 09. 2023. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Peter Stein; Rimsko pravo i Europa: povijest jedne pravne kulture (odabrana poglavlja); Golden marketing - Tehnička knjiga (2007), str Marko Petrak; Rimska pravna tradicija i hrvatska pravna kultura (odabrana poglavlja); Politička kultura (2015), str

Preporučena literatura:

Reinhard Zimmermann; Arthur S. Hartkamp et al.; Towards a European civil code; Kluwer Law International (1994), str. 65 i sl Rolf Knuetel; Ius commune und Roemisches Recht vor Gerichten der Europaeischen Union; Juristische Schulung (JuS) (1996), str. 768-778 Hans Kreller; Roemisches Recht II. Grundlehren des Gemeinen Rechts. Romanistische Einfuehrung in das geltende Privatrecht; Springer-Verlag (1950), str Jean Carbonnier; Usus hodiernus Pandectarum, in: Festschrift fuer I. Zajtay; J.C.B. Mohr (Paul Siebeck) (1982), str. 107 i sl Reinhard Zimmermann; Roman law, contemporary law, european law: the civilian tradition today; Oxford University Press (2001), str

Opis predmeta:

Corpus iuris civilis kao osnova europske privatnopravne tradicije i pravne znanosti; Ius commune: recipirano rimsko pravo kao europsko opće pravo; Ius commune i kodifikacije građanskog prava; Pandektistika i moderna europska privatnopravna znanost; Ius commune i nacionalni privatnopravni sustav; Ius commune i Common Law; Ius commune i europsko privatno pravo

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• identificirati i razlikovati osnovne aspekte općeg prava (ius commune) kao temelja suvremenih privatnopravnih europskih sustava u povijesnom i poredbenom kontekstu, posebice obzirom na harmonizaciju i/ili unifikaciju privatnog prava u Europi;
• definirati osnovne izvore, pojmove i načela općeg prava (ius commune);
• objasniti osnovne institute u različitim granama općeg prava (ius commune) u usporedbi sa suvremenim europskim privatnopravnim sustavima te
• prepoznati njihovu povezanost u cjeloviti sustav privatnog prava izgrađen na temelju tradicije općeg prava (ius commune) i njegove stoljetne znanstvene obrade i praktične primjene

 

Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• grupirati i opisati temeljne institute općeg prava (ius commune) u usporedbi sa suvremenim europskim privatnopravnim sustavima;
• demonstrirati utjecaj pravila i načela općeg prava (ius commune) na razvoj privatnog prava u Europi;
• primijeniti načela, pravila i rješenja općeg prava (ius commune) na praktične problemske zadatke;
• ilustrirati značenje tradicije općeg prava (ius commune) za identitet i stabilnost suvremenih privatnopravnih sustava.

 

Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• analizirati procese nastanka i razvoja različitih pravila, načela i sistema privatnog prava pripadnih tradiciji općeg prava (ius commune) ;
• razlikovati temeljne pojmove, institute i grane općeg prava (ius commune) i njihov daljnji razvoj u suvremenim europskim privatnopravnim sustavima, te usporediti njihove međusobne sličnosti i razlike;
• kategorizirati pojmove, institute i grane općeg prava (ius commune) u povijesnom i poredbenom kontekstu s ciljem kritičke analize suvremenog privatnog prava;
• ispitati primjenu načela, pravila i rješenja općeg prava (ius commune) u konkretnim slučajevima u suvremenoj nacionalnoj i europskoj pravnoj praksi.

Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• rekonstruirati povezanost pojedinih pravnih instituta u privatnopravnim sustavima izgrađenim na temelju tradicije općeg prava (ius commune);
• formulirati zaključke o značenju općeg prava (ius commune) za suvremene pravne sustave, pravnu praksu i znanost, posebice obzirom na harmonizaciju i/ili unifikaciju privatnog prava u Europi.

 

Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• vrednovati značenje općeg prava (ius commune) za suvremene privatnopravne poretke, njihov identitet i stabilnost;
• prosuditi odnos između temeljnih pojmova, instituta i grana općeg prava (ius commune), te njihov međusobni utjecaj u usporedbi sa suvremenim europskim privatnopravnim sustavima;
• ocijeniti važnost općeg prava (ius commune) za suvremene privatnopravne sustave u kontekstu velikih europskih i svjetskih pravnih tradicija, posebice obzirom na harmonizaciju i/ili unifikaciju privatnog prava u Europi;
• procijeniti utjecaj tradicionalnih privatnopravnih načela i pravila na razvoj važnih aspekata društvenog života u cjelini.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će steći kompetencije koje će mu omogućiti produbljenu analizu temeljnih pojmova, instituta i grana općeg prava (ius commune) u usporedbi sa suvremenim europskim privatnopravnim sustavima i njihovo ispravno vrednovanje, posebice obzirom na harmonizaciju i/ili unifikaciju privatnog prava u Europi. Ujedno bi student trebao biti u mogućnosti da produbljenom analizom odabranih pravila i načela općeg prava (ius commune) stekne sposobnost njihove adekvatne primjene u praksi. Stečene vještine omogućit će studentu da se na produbljen način osposobi za svestranu analizu i primjenu složenih suvremenih privatnopravnih doktrina na temelju adekvatnog razumijevanja povijesnog i poredbenog konteksta.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na temelju usmenog ispita.

• Usmeni ispit se sastoji od provjere razumijevanja važnih izvora, pojmova, instituta i grana općeg prava (ius commune); objašnjenja njegovog razvoja te važnosti njegovih temeljnih pravila i načela; njihove primjene u okviru nacionalne i europske pravne prakse; vrednovanja značenja tradicije općeg prava (ius commune) za suvremene pravne poretke, pravnu praksu i znanost, posebice obzirom na harmonizaciju i/ili unifikaciju privatnog prava u Europi.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Ivana Jaramaz-Reskušić:

  Petkom od 14h

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 40
• prof. dr. sc. Tomislav Karlović:

  po dogovoru mailom (uživo ili putem GMeeta)

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 30
• izv. prof. dr. sc. Henrik-Riko Held:

  Utorkom od 15h ili po dogovoru (mail ili poruka na Merlinu, GMeet ili uživo)

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 36