SOCIJALNA DRŽAVA I SOCIJALNA SIGURNOST:
Socijalna država i socijalna sigurnost
Socijalna država i socijalna sigurnost
Studij: Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3., 4. semestar
Šifra: 166983
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Gojko Bežovan
Izvođači: prof. dr. sc. Zdenko Babić - Predavanja
prof. dr. sc. Zoran Šućur - Predavanja
Osnovni podaci
Socijalna država i socijalna sigurnost Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3., 4. semestar
3.0 166983
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Gojko Bežovan

utorkom u 10 sati

Nazorova 51, soba 11
Izvođač Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Zdenko Babić (Predavanja)

srijedom od 10-12 sati

Nazorova 51, soba 15
prof. dr. sc. Zoran Šućur (Predavanja)

 ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati

Nazorova 51, soba 1
Literatura
Puljiz, V., Bežovan, G., Zrinščak, S., Šućur, Z.; Socijalna politika: povijest, sustavi, pojmovnik.; Zagreb: Pravni fakultet (2005)
Esping-Andersen, G.; Social Foundations of Postindustrial Economies; Oxford University Press (1999)
Palier, B.; Ordering change: Understanding the "Bismarckian" Welfare Reform Trajectory, (19-44) u: B. Palier (ed.) A Long Goodbye to Bismarck? The Politics of Welfare Reforms in Continental Europe.; Amsterdam University Press (2010)
Zrinščak, S. (ur.); Socijalna država u 21. stoljeću - privid ili stvarnost?; Zagreb: Pravni fakultet. (2006)
Arts, W., Gelissen, J.; Three worlds of welfare capitalism or more? A state-of-art report. Journal of European Social Policy, 12(2); (2002), str. 137-158
Esping-Andersen, G. et al.; Why We Need a New Welfare State; Oxford University Press (2002)
Opis predmeta
Ciljevi:
1. Doktorandi (studenti) stječu relevantna znanja glede razumijevanja uloge i razvoja socijalne države u suvremenom svijetu te reformi sustava socijalne sigurnosti.
2. Doktorandi stječu sposobnosti analize teorijskih koncepata i rezultata suvremenih empirijskih istraživanja o socijalnom državi.
3. Doktorandi imaju sposobnost argumentiranog vrednovanja koncepata i istraživanja u području socijalne politike.

Izvorišta socijalne politike: ljudski altruizam, društvene vrijednosti, društveni procesi, državni ustroj.
Modaliteti odnosa između društvenog razvoja i suvremenih socijalnih reformi.
Teorije socijalne politike: konzervativna, liberalna, socijaldemokratska, socijalistička, radikalna, feministička, zelena, racionalnog izbora, postmodernistička.
Modeli socijalne države: liberalni, konzervativno-korporativni, socijal-demokratski, južno-europski, istočno-europski.
Suvremene mijene osnovnih koncepata socijalne politike: autonomija, izbor, moralni hazard, kolektivna akcija, komodifikacija i dekomodifikacija, održivi razvoj, osnaživanje, pravednost, socijalna zaštita, socijalne usluge, socijalna prava, socijalna kohezija, supsidijarnost, zajednica. Ovisnost o prijeđenom putu, institucionalizam i novi institucionalizam. Modaliteti vladavine, razine vlasti i upravljanje socijalnom politikom. Društveni i institucionalni preduvjeti socijalnih reformi. Socijalne reforme u pojedinim područjima socijalne sigurnosti.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Studenti će u ovom kolegiju steći osnovna znanja o konceptima socijalne politike, socijalnih država te njihovim suvremenim promjenama i osnovnim teorijskim perspektivama u proučavanju socijalnih politika. Također će steći osnovna znanja o pretpostavkama socijalnih reformi u različitim društvenim kontekstima. Znanja iz ovog kolegija podloga su za istraživanja o razvoju suvremenih socijalnih država

Praktične i generičke vještine:

·         Znanstveno argumentirati svoja stajališta

·         Kritički koristiti znanstvenu literaturu

·         Koristiti formu eseja i seminara u obradi relevantnih tema iz ovog područja

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Vodi se evidencija o sudjelovanju doktoranda na nastavi, a posebno se honoriraju aktivni prilozi u nastavi.

Oblik provjere znanja

Esej

Od doktoranda se traži da napiše esej o relevantnoj temi uz korištenje odgovarajuće literature.

Usmeni ispit

Uključuje raspravu o napisanom eseju s obveznom literaturom za ispit.

Kriteriji provjere znanja

Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjene eseja (za studente koji to odaberu) i ocjene usmenog ispita. 

Obavijesti